U želji da se običaj pripreme zimnice ne izgubi, da se tradicijski proizvodi istaknu u odnosu na ostale proizvode na tržištu, te da se pomogne malim proizvođačima u plasmanu njihovih proizvoda i povezivanju s potrošačima, Ministarstvo poljoprivrede pokrenulo je projekt  „Sajam zimnice i autohtonih proizvoda“. Drugu godinu zaredom Sajam zimnice i autohtonih proizvoda održat će se na Trgu bana Jelačića u Zagrebu, od 28. do 30. listopada. Posjetitelji će Sajam moći obići svaki dan od 8:00 do 20:00 sati, osim u nedjelju 30. listopada kada se Sajam zatvara u 13:00 sati.

 

Veliki interes posjetitelja prošlogodišnje manifestacije te zadovoljstvo izlagača, potakli su nas da ove godine omogućimo sudjelovanje čak 118 izlagača iz svih hrvatskih županija, a u samoj organizaciji 2. Sajma zimnice i autohtonih proizvoda, pored Ministarstva poljoprivrede i Grada Zagreba, ove godine sudjeluje i Hrvatska udruga mladih poljoprivrednika.

 

Prvi Sajam zimnice i autohtonih proizvoda, organiziran je prošle godine na središnjem zagrebačkom trgu na kojem se predstavilo 77 malih proizvođača koji proizvode zimnicu i druge autohtone proizvode, među njima i one čiji nazivi su zaštićeni oznakama iz sustava kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode. Svečano otvarane Sajma biti će u petak, 28. listopada u 12:00 sati.

 

„Naša zemlja ima bogatu gastronomsku tradiciju i ponudu, a naš je cilj da što više domaćih autohtonih proizvoda uskoro pronađe svoj put do europskih oznaka izvornosti i zemljopisnog podrijetla. Ministarstvo će uvijek biti na usluzi proizvođačima i pomagati im da zajedno dođemo do cilja. Zimnica se tradicionalno priprema u cijeloj Hrvatskoj, a tko nije vičan u vlastitoj kuhinji ili je željan novih ideja i okusa, neka nam se pridruži na trodnevnom sajmu u središtu Zagreba.“, poručio je ministar Tomislav Tolušić uoči otvaranja ovogodišnjeg Sajma zimnice i autohtonih proizvoda.

Prethodni članakKako dokazati miran posjed?
Sljedeći članak561 tisuća kuna za ruralni turizam iz IPARD-a
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.