Gotovo svakog sata na Zemlji izumre jedna vrsta. Kakvu odgovornost u tome ima vaša organizacija? WWF  i WOOM.ZONE organiziraju panel raspravu povodom Dana planeta Zemlje o odgovornosti privatnog sektora u gubitku bioraznolikosti.

Gotovo svakog sata na planetu izgubimo jednu vrstu. Svjetske populacije sisavaca, ptica, vodozemaca, gmazova i riba u prosjeku su smanjene za dvije trećine u manje od 50 godina. Ovi zabrinjavajući podaci koje je WWF objavio u svom posljednjem Izvještaju o stanju planeta temelj su rasprave koju WWF i WOOM.zone platforma organiziraju u petak 22. travnja. Na taj datum obilježavamo Dan planeta Zemlje.

Ovi katastrofalni podaci posljedica su ekspanzije globalne trgovine, potrošnje, rasta stanovništva i ubrzane urbanizacije. Zbog toga vrste gube svoja staništa ili bivaju izlovljene te izumiru. Ne odnosi se to samo na populacije divljih vrsta, već i na ljudsko zdravlje; gospodarstvo i sve druge aspekte naših života.

Izazovi s kojima se cijeli svijet danas suočava golemi su, međusobno povezani i previše hitni da bi ih bilo koja organizacija mogla riješiti sama. Možemo promijeniti svoj odnos s prirodom – ali trebamo surađivati. Trajna se zaštita postiže suradnjom više partnera, uključujući vlade, lokalne zajednice, poduzeća i individualne donatore. Samo zajedno možemo postići nužne promjene, ističe Nataša Kalauz, izvršna direktorica WWF Adrije.

Ujedno je jedna od panelista koje u petak možete čuti na panelu za Dan planeta Zemlje. Uz nju, na panelu će govoriti Marina Mesarić Radojčin, direktorica Internih komunikacija i CSR-a iz Privredne banke Zagreb. Zatim Andrea Božić, projektna menadžerica u Saponia d.d. te Vinko Filipić, direktor Greencajt festivala.

Ako se ne uhvatimo u koštac s nestankom prirode, morat ćemo se suočiti s velikim poremećajima svjetskog gospodarstva. Zatim i s opasnom prijetnjom životima milijuna ljudi. Ipak, u Hrvatskoj teme zaštite prirode i okoliša još zauzimaju sporedno mjesto.

Možemo li preokrenuti trend? Na koji način da napustimo „business as usual“ model i krenemo prema održivom razvoju. On u fokus stavlja zaštitu i obnovu prirode? Koliko su tvrtke odgovorne, a koliko spremne na promjene? Odgovore na ova i druga pitanja poslušajte u petak u 10 sati na besplatnom panelu. Na panel se možete prijaviti putem ovog linka.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakTreba li orezivati klematis?
Sljedeći članakMassey Ferguson – savršen izbor za svaki sektor
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.