Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir 21. srpnja sudjelovala je na svečanom otvaranju 24. državne konjogojske izložbe u organizaciji Općine Sunja, kao i 13. sajma, zadrugarstva i turizma, čiji je organizator Turistička udruga Sunja. Manifestacija se tradicionalno održava uz Dan Općine Sunja te je i ove godine okupila velik broj uzgajivača uz predstavljanje autohtonih pasmina Hrvatskog posavca i Hrvatskog hladnokrvnjaka.

 

Uzgoj pasmine hrvatski posavac stoljetna je tradicija u Hrvatskoj te je raširen na području cijele zemlje, no uzgoj je uglavnom orijentiran prema geografskom žarištu sliva rijeke Save. Njegov je veliki značaj održavanje sustava poplavnih područja u kojem je nastao i u kojem se uzgaja. Zbog svoje autohtonosti i ugroženosti uključen je u sustav državne potpore i oživljavanja uzgoja. Iz Središnjega saveza uzgajivača konja Hrvatski posavac napominju kako je u 2017. u odnosu na 2015. zabilježen pad broja grla koji je u 2015. iznosio 5166, a u 2017. godini 4878 komada.

Hrvatski hladokrvnjak svoju je primarnu ulogu „rad s naglaskom na vuču“ izgubio te je danas postao konj za proizvodnju mesa, no značajna je njegova uloga u očuvanja pašnjaka i parkova prirode. Prema nepotpunim podatcima revizije uzgoja Središnjega saveza udruga uzgajivača Hrvatskoga hladnokrvnjaka u 2017. godini zabilježeno je 7030 grla. U odnosu na godinu ranije broj grla hrvatskoga hladnokrvnjaka smanjio se za 126 grla ili 1,76 posto.

„Kad gledamo naše autohtone pasmine konja – Hrvatskog posavca i Hrvatskog hladnokrvnjaka, možemo reći da one predstavljaju puno šire od njihove uloge u poljoprivredi i očuvanju biološke raznolikosti. One predstavljaju bogatu baštinu hrvatskog naroda na koju smo izuzetno ponosni i koju vrlo često predstavljam u Bruxellesu, ali i kad dolaze strani gosti ili dužnosnici onda im je  pokazujem ovdje u Hrvatskoj. Gosti su jako iznenađeni na pozitivan način raznolikošću koju Hrvatska ima jer doslovce svaka naša mikroregija ima svoju nošnju i neku svoju posebnost, tradicionalno jelo ili neki proizvod. Zanimljivo je čuti njih kada kažu da tako jedan mali narod na tako malom teritoriju ima tako veliko kulturno i narodno bogatstvo i smatram da na to trebamo biti ponosni“, kazala je Petir. Ona je sve pozvala na zajedništvo jer kako je rekla, “kada smo zajedno onda smo najjači i pobjeđujemo te je ujedno zahvalila svima koji žive na selu i čuvaju hrvatske ruralne prostore od propadanja.

U svim su kategorijama dodijeljene nagrade, a šampionima izložbe proglašeni su Stambol, stariji pastuh hrvatskog hladnokrvnjaka uzgajivača Ivana Pettersa te Lara, kobila sa ždrebetom uzgajivača Ivana Kosara, oba grla autohtone pasmine Hrvatski hladnokrvnjak. Šampion pasmine Hrvatski posavac u kategoriji pastuha je Rajko, vlasnice Mire Vučetić, a u kategoriji kobile sa ždrebetom – Mila, vlasnika Igora Hrastovića.

Svečanom otvorenju izložbe uz zastupnicu Petir prisustvovali su i potpredsjednik Vlade RH i ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar i državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak, kao i mnogobrojni drugi gosti.

U okviru Sajma, Petir je sudjelovala i na početnoj konferenciji projekta “Znanjem do nove šanse” koji provodi Općina Majur na čelu s načelnicom Klementinom Karanović financiranom iz Europskog socijalnog fonda u sklopu natječaja “Lokalne inicijative za poticanje zapošljavanja – faza III.” Partneri u projektu su Lokalna akcijska grupa Una i Hrvatski zavod za zapošljavanje Sisak, provodi se na području LAG-a Una, odnosno grada Hrvatske Kostajnice i Općine Dvor, Hrvatska Dubica, Sunja i Majur.

“Projekt vrijedan oko milijun kuna želi povezati, educirati i motivirati sve nezaposlene osobe s ovih područja kroz edukacijske programe i aktivnosti Kluba za zapošljavanje. Ciljna skupina su dugotrajno nezaposleni s niskim obrazovanjem te su im mogućnosti za zapošljavanje male ili nikakve jer im nedostaje osnovnih znanja i vještina”, rekla je načelnica Općine Majur Klementina Karanović. Marijana Petir dodjelila je i priznanja te nagrade za najbolje uređene okućnice u Općini Sunja u nazočnosti predsjednice Turističke udruge Sunja Višnje Đakula.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakOdržano 15. natjecanje orača Brodsko-posavske županije
Sljedeći članakTko naslijeđuje obrt?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.