U Europskom parlamentu u Bruxellesu održan je 5. Europski kongres mladih poljoprivrednika na kojem je Hrvatsku predstavljao najbolji mladi poljoprivrednik Ivan Gašić, pobjednik natječaja koji je u Hrvatskoj treći put zaredom organizirala zastupnica u Europskom parlamentu i ambasadorica projekta Marijana Petir (EPP). Ovogodišnju nagradu stručnog povjerenstva za najbolji projekt odnio je mladi poljoprivrednik iz Portugala, najodrživijim je proglašen onaj iz Belgije, a najinovativniji je mladi poljoprivrednik iz Italije iz Južnog Tirola.

 

Na 5. Europskom kongresu u organizaciji Europske pučke stranke, sudjelovalo je više od 300 mladih poljoprivrednika, dok je 12 njih koji su ušli u finale izbora predstavilo svoje projekte. Mlade poljoprivrednike pratilo je i 23 zastupnika Europskoga parlamenta, ujedno i ambasadora toga natječaja u državama članicama. Osim Ivana Gašića, na kongresu su sudjelovali i nositelji deset najboljih hrvatskih projekata (od ukupno 26 pristiglih na natječaj): Diana Prpić, Tvrtko Matijević, Amalka Vukelić, Zvonimir Kalić, Tomislav Kovač, Davor Matak, Stipe Vuletić i Luka Glavačević. 

Zastupnica Petir je iskazala posebno zadovoljstvo što kao ambasadorica EPP-a za izbor najboljeg mladog hrvatskog poljoprivrednika može pozdraviti europske mlade poljoprivrednike. Pohvalila je hrvatske mlade poljoprivrednike i čestitala im na inovativnim, kreativnim i održivim projektima, ali i na hrabrosti, kako je kazala, što unatoč izazovima s kojima se suočava hrvatska poljoprivreda ustraju i pokazuju da se može uspjeti. „Vjerujem da će vaše pozitivne poslovne i životne priče biti poticaj i drugim mladim ljudima da ostanu na selu i bave se poljoprivredom baš kao što su meni inspiracija i motivacija da vas još snažnije i srčanije zastupam. Vi ste pravi heroji i vaš rad zaslužuje podršku na koju od mene, kao svoje zastupnice kao i uvijek do sada, možete računati“, rekla je Petir.

Najbolji mladi hrvatski poljoprivrednik Ivan Gašić na svom se obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu u Beketincima u Osječko-baranjskoj županiji bavi proizvodnjom i preradom kravljeg mlijeka. Godišnje proizvode 200 tisuća litara mlijeka dok 36 tisuća litara preradi u sir. Mlijeko s Gašićeve farme nosi oznaku „mlijeko hrvatskih farmi“, a svoje proizvode plasira manjim dijelom u lokalne restorane, dok ih velikim dijelom prodaje na kućnom pragu i na sajmovima. Gašić je prilikom predstavljanja u Europskom parlamentu kazao kako se poljoprivredom odlučio baviti u trenutku kad je bilo najteže te svom ocu nije dopustio prodati gospodarstvo. „Odobrenjem sredstava iz EU fondova uvelike ću unaprijediti svoje gospodarstvo i napraviti veliki korak prema naprijed u svojim planovima za budućnost, a isto tako i u očuvanju okoliša. Glavni cilj u poslovanju mi je sve proizvedeno mlijeko preraditi u mliječne proizvode, a u planu mi je još i proširiti svoje stado, ali za to mi je potrebno više poljoprivrednog zemljišta na kojemu bih proizvodio hranu za stoku. Najteži dani su iza mene i nikad nisam bio odlučniji u ostvarenju svojih ciljeva i sretniji u svom poslu“, kazao je Gašić.

5. Europski kongres mladih poljoprivrednika ispred Europske pučke stranke tradicionalno su organizirali portugalski zastupnik Nuno Melo te španjolska zastupnica Esther Herranz. Najbolje mlade poljoprivrednike pozdravio je predsjednik Europskoga parlamenta Antonio Tajani, predsjednik Kluba zastupnika EPP-a i kandidat za predsjednika Europske komisije Manfred Weber, a video porukom obratio se i predsjednik EPP-a Joseph Daul.

Snažnu poruku o važnosti mladih poljoprivrednika uputio je Jannes Maes, predsjednik Europskog udruženja mladih poljoprivrednika (CEJA). Maes koji je ujedno bio i poseban gost na hrvatskom proglašenju najboljeg mladog poljoprivrednika pozvao je zastupnike na donošenje održivog proračuna za poljoprivredu o kojem je u središnjem dijelu govorio zastupnik Reiner Böge, potpredsjednik Radne skupine za proračun i strukturne politike Kluba zastupnika EPP-a, a video porukom se obratio i povjerenik Europske komisije za poljoprivredu i ruralni razvoj Phil Hogan.

 

 src=

 

Prethodni članakNewsletter – poziv na okrugli stol
Sljedeći članakNajuzornija hrvatska seoska žena za 2018. je Melita Vrbanek
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.