U mjestu Hofgut Einsidel, kraj Stuttgarta u Njemačkoj, održano je 65. Svjetsko prvenstvo u oranju.

Svjetska oračka organizacija (WPO) prvo je svjetsko prvenstvo organizirala je 1953. godine u Kanadi, te se od tada ova priredba koja promovira poljoprivredu i ruralne vrijednosti svake godine održava u drugoj zemlji članici. Hrvatska se od 2005. godine natječe na svjetskim smotrama najboljih orača, a do sada najveće svjetsko prvenstvo u oranju, po broju natjecatelja i članica WPO-a koje su nastupale održano je 2012. godine u Hrvatskoj, u Biogradu na Moru kada se za titulu najboljih svjetskih orača borio 61 orač iz 31. države.

Ove godine u Njemačkoj nastupila su 53 orača iz 29 zemalja, a svjetski prvaci su Eamon Tracey iz Republike Irske u kategoriji plugova ravnjaka i Thomas Cochrane iz Sjeverne Irske u kategoriji plugova premetnjaka koji su pokazali najviše znanja i vještina u dva finalna dana i oranju na strništu i travi. Izvrsna organizacija domaćina osigurala je za desetak tisuća posjetitelja tijekom dva dana i brojne druge sadržaje kao što su natjecanja u oranju konjima i starim traktorima i plugovima, izložbu starih traktora i parnih strojeva te sajam moderne poljoprivredne mehanizacije i opreme te poljoprivrednih proizvoda od strane obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, većinom ekoloških.

Hrvatsku su ove godine u Njemačkoj predstavljali orači Radivoj Rekić iz mjesta Naudovac (Virovitičko-podravska županija) u kategoriji plugova ravnjaka i Zoran Piskač iz mjesta Prgomelje (Bjelovarsko-bilogorska županija) u kategoriji plugova premetnjaka. Oni su odradili 3 dana predtreninga i 4 dana službenih treninga pod vodstvom trenera Siniše Hrgovića, a u hrvatskoj službenoj ekipi je bio i Ivica Prpić, predstavnik RH u Glavnom Odboru WPO-a.

Izvrstan plasman je na ovogodišnjem svjetskom natjecanju zabilježio je Zoran Piskač koji je osvojio odlično 13 mjesto u konkurenciji 27 orača čime je nadmašio svoj plasman iz Francuske 2014. godine kada je bio ukupno 16. Najbolji hrvatski plasman u ovoj disciplini i dalje drži Tomislav Kuharić sa svjetskog prvenstva u Hrvatskoj 2012. godine kada je bio 8 na svijetu u ovoj disciplini.

Radivoj Rekić osvojio je 21. mjesto od ukupno 26 orača, što se ne može ocijeniti očekivanim rezultatom, iako je bio bolji nego na svjetskom prvenstvu u Švedskoj 2011. godine kada je ostvario plasman 24. mjesta. Naime, u disciplini plugova ravnjaka Hrvatska je prošle godine zabilježila najbolji dosadašnji plasman kada je u konkurenciji 19 orača Saša Višak bio ukupno deseti, a još pamtimo i rezultat Marija Spudića koji je 2012. godine bio ukupno 12. u brojnijoj konkurenciji.

Iz Hrvatske su na 65. Svjetsko prvenstvo u oranju u Njemačku pristigli brojni navijači, njih nekoliko stotina, kako bi dali podršku našim oračima, a među njima je bio državni tajnik Ministarstva poljoprivrede i predsjednik WPO-a u razdoblju 2012. – 2015. godine Tugomir Majdak, župan Virovitičko-podravske županije Igor Andrović, zamjenik župana Brodsko-posavske županije Stjepan Bošnjaković, djelatnici Hrvatske poljoprivredno šumarske savjetodavne službe, ali i nekoliko hrvatskih mladih i perspektivnih orača-poljoprivrednika: Saša Višak, Mihael Sklizović, Stjepan Vučković i dr.

Stjepan Vučković, predsjednik Udruge orača Brodsko-posavske županije, prepun dojmova izjavio je za naš list: „Možemo biti ponosni što imamo čast sudjelovati na takvom natjecanju, biti u samom svjetskom vrhu s najboljim oračima profesionalcima, majstorima i istinskim zaljubljenicima u poljoprivredu odnosno obradu tla, pogotovo ako uzmemo u obzir da smo mala i mlada država koja tek ulazi u taj sport i u samim počecima ostvarujemo dobre rezultate. Većina država se natječe više od 50 godina i prenose svoja znanja, vještine i tehnike na mlađe, a i mi dobijemo po koji dobar savjet steknemo prijateljstvo i tako napredujemo. Primjenjujući svoja znanja s iskustvom prijatelja iz drugih zemalja za 5-10 godina vjerujem kako će Hrvatska biti među 5 najboljih na svijetu.“

Državni tajnik Tugomir Majdak, koji je od 2002. godine „prisutan“ na svjetskim oračkim natjecanjima, također je riječima hvale govorio o ovom natjecanju, kako na svjetskoj, tako i na hrvatskoj razini: „Svjetsko prvenstvo u oranju ponovo se ove godine dokazalo kao jedan od najboljih promotora i „lobista“ poljoprivrede i ruralnog načina života. Orači svojim znanjem i vještinama najbolje spajaju tradiciju sa suvremenom poljoprivrednom mehanizacijom, a popratni sadržaji upotpunjuju i obogaćuju ovaj ruralni događaj. U Hrvatskoj sve više mladih orača na županijskim i državnom natjecanju dokaz su interesa za ovo natjecanje, ali i njihove težnje za uspješnije bavljenje poljoprivredom i kvalitetniji život na selu. Na ovom njihovom putu trebamo im svi dati potporu. Raduje me da su u posljednjih 15 godina u Hrvatskoj brojni orači ujedno i nositelji ili članovi uzornih OPG-ova te da razvijaju, pa i diverzificiraju svoju poljoprivrednu proizvodnju.“

Tugomir Majdak je prije 4 godine na Glavnom Odboru WPO-a nominirao ponovo Hrvatsku za domaćina Svjetskog prvenstva u oranju. Ono će se u Lijepoj našoj po aktualnom rasporedu WPO-a održati 2029. godine, a zemlje domaćini su odobreni do daleke 2037. godine.

Iduće godine u Minnesotu, SAD, putuju Saša Višak (Koprivničko-križevačka županija) koji će se natjecati u kategoriji plugova ravnjaka i Ivan Spudić (Karlovačka županija) koji će braniti boje Hrvatske u kategoriji plugova premetnjaka, želimo im ovim putem dobre pripreme te ravne i čiste brazde u Americi.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakPrilog broja: Razvoj poljoprivredne mehanizacije
Sljedeći članakPoljoprivrednici ugovorili dvostruko više premija osiguranja nego lani- broj ugovorenih polica osiguranja veći za 87%
Alen
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.