Na tradicionalnom Danu polja strnih žitarica Bc Instituta okupilo se oko 200 proizvođača, stručnjaka, poslovnih partnera i predstavnika agrarnog sektora iz Hrvatske i susjednih zemalja.

Reportaža s pokusnih polja

Bc Institut predstavio novu generaciju sorata strnih žitarica

Posjetitelji su imali priliku obići pokusna polja, upoznati se s najnovijim sortama strnih žitarica te iz prve ruke vidjeti rezultate oplemenjivačkog rada Bc Instituta. Uz razmjenu iskustava i druženje s poljoprivrednicima, predstavljeni su i novi oplemenjivački programi te sorte prilagođene suvremenim proizvodnim izazovima.

Bc Institut ulaže u novu generaciju sorata i hibrida

Dr. sc. Ivica Ikić, predsjednik Uprave Bc Instituta, za Gospodarski list rekao je kako će i u narednom razdoblju nastaviti snažno ulagati u oplemenjivanje bilja te razvoj novih, inovativnih i konkurentnih kultivara. Poseban naglasak ostaje na hibridima kukuruza i sortama strnih žitarica koje odgovaraju izazovima suvremene poljoprivredne proizvodnje.

Dr. sc. Ikić najavio je i važnu obljetnicu koja Bc Institut očekuje sljedeće godine – 130 godina neprekidnog poslovanja i 80 godina organiziranog oplemenjivačkog rada. Tim će povodom biti predstavljena nova generacija hibrida kukuruza iz FAO grupa 300 i 400, među kojima su Bozon, Kripton, Trenk, Porin i Gluon.

Govoreći o važnosti certificiranog sjemena, istaknuo je kako iza svake deklarirane vreće stoji dugogodišnji znanstveni i oplemenjivački rad. Razvoj jedne nove sorte traje najmanje osam godina, tijekom kojih mora zadovoljiti stroge kriterije različitosti, ujednačenosti i postojanosti, ali i dokazati bolja proizvodna svojstva od postojećih sorata. Sjetvom certificiranog sjemena proizvođači ne dobivaju samo provjerenu kvalitetu i sljedivost proizvodnje, nego izravno podupiru hrvatsko oplemenjivanje bilja.

U intenzivnoj ratarskoj proizvodnji upravo kvalitetno sjeme predstavlja temelj uspješne proizvodnje, a znanstvena istraživanja potvrđuju da za certificirano sjeme ne postoji kvalitetna alternativa. Dr. sc. Ivica Ikić, predsjednik Uprave Bc Instituta

Osvrćući se na stanje hrvatske poljoprivrede, Ikić ističe kako su najveći izazovi povećanje produktivnosti i stvaranje dodane vrijednosti. Hrvatska još uvijek izvozi velik dio primarnih poljoprivrednih proizvoda, dok istodobno uvozi proizvode više faze prerade. Upravo zato potrebno je jačati domaće prerađivačke kapacitete kako bi dodana vrijednost ostajala u Hrvatskoj, a proizvođačima bio osiguran siguran otkup i održiva cijena njihovih proizvoda.

Pred ovogodišnju žetvu procjenjuje da usjevi izgledaju vrlo dobro te očekuje kvalitetne prinose. Međutim, upozorava kako bi otkupna cijena pšenice trebala biti viša kako bi proizvođači, uz znatno povećane troškove proizvodnje, mogli pokriti ulaganja i ostvariti primjerenu dobit. Ističe da održiva poljoprivreda nije moguća bez poštenog odnosa prema proizvođačima.

Govoreći o razvoju poslovanja, naglašava kako je Bc Institut danas prisutan na više od 25 svjetskih tržišta – od Portugala i Azorskih otoka do Kazahstana, Iraka i Irana. Posebno izdvaja činjenicu da se ove godine u Kazahstanu na oko 250 hektara proizvodi sjemenski kukuruz Bc Instituta, što potvrđuje međunarodnu prepoznatljivost hrvatske genetike.

Za kraj upućuje jasnu preporuku proizvođačima strnih žitarica: pri odabiru sjemena prednost dati domaćim hrvatskim sortama jer su razvijene upravo za naše proizvodne uvjete i klimatske prilike. Istodobno savjetuje da se ne sije samo jedna sorta, nego dvije ili tri različite vegetacijske skupine kako bi se smanjio rizik od klimatskih ekstrema i osigurala veća stabilnost proizvodnje.

Nove sorte prilagođene klimatskim izazovima i većim prinosima

O dugogodišnjoj tradiciji oplemenjivanja, aktualnim trendovima u razvoju novih sorata te novitetima koje Bc Institut ove godine donosi proizvođačima govorio je dr. sc. Marko Maričević, predstojnik Zavoda za strne žitarice Bc Instituta i oplemenjivač pšenice, tritikala, ječma, zobi i pravog pira.

Bc Institut više od 70 godina provodi oplemenjivanje strnih žitarica. Program je započeo s ozimom pšenicom, a danas obuhvaća čak pet kultura – ozimu pšenicu, ozimi ječam, ozimi tritikale (pšenoraž), ozimu zob i pravi pir. Ovo je rijetkost, ne samo u Hrvatskoj nego i u svijetu, jer se mali broj oplemenjivačkih kuća istodobno bavi oplemenjivanjem tolikog broja strnih žitarica, započeo je dr. sc. Maričević.

Rezultat dugogodišnjeg rada je više od 100 priznatih sorata ozime pšenice te oko 50 sorata ostalih strnih žitarica, što potvrđuje kontinuitet i uspješnost oplemenjivačkog programa Bc Instituta. Prilikom stvaranja novih sorata najveći naglasak stavlja se na potrebe proizvođača i tržišta. Tijekom godina mijenjali su se prioriteti, no prinos je i dalje najvažnije svojstvo jer upravo ono proizvođačima donosi najveću ekonomsku korist, rekao je dr. sc. Maričević.

Istodobno se oplemenjivački program prilagođava novim zahtjevima pa se razvijaju sorte posebne namjene, poput tritikala za proizvodnju biomase, što predstavlja prvi takav oplemenjivački iskorak u Hrvatskoj i regiji. Posebna se pozornost posljednjih godina posvećuje učinkovitijem korištenju dušika iz tla. Zbog visokih cijena mineralnih gnojiva i sve većih zahtjeva za smanjenjem njihove uporabe razvijene su sorte koje bolje iskorištavaju raspoloživi dušik. Među njima su nove sorte ozime pšenice BC Forma i BC Iluzija, čiji je cilj postići što veću učinkovitost iskorištavanja primijenjenog dušičnog gnojiva.

Ovogodišnje novosti u sortimentu čine upravo spomenute sorte, a među novijim sortama izdvajaju se i BC Mistika te BC Legija. U proizvodnji zobi predstavljena je nova sorta BC Elza, koja prema svojim agronomskim svojstvima nadmašuje dosadašnju sortu BC Marta.

Klimatske promjene značajno utječu na smjer oplemenjivačkih programa. Sve su izraženiji vremenski ekstremi, osobito visoke temperature koje dolaze ranije tijekom vegetacije i mogu smanjiti potencijal prinosa. Zbog toga se razvijaju ranije sorte koje završavaju vegetaciju prije pojave najvećih toplinskih stresova, navode iz Bc Instituta. Istodobno se mijenjaju i svojstva tla. Na mnogim se proizvodnim površinama desetljećima unosi sve manje organske tvari, zbog čega se oplemenjivanjem razvijaju sorte koje su prilagođene takvim uvjetima i učinkovitije koriste hraniva iz tla. Novi genetski materijali testiraju se upravo u uvjetima koji odgovaraju izazovima s kojima se proizvođači danas susreću.

Govoreći o ovogodišnjoj proizvodnoj sezoni, dr. sc. Maričević ističe kako je vegetacija uglavnom protekla u povoljnim uvjetima, bez većih vremenskih ekstrema koji bi značajnije smanjili potencijal prinosa. Iako su obilne oborine u završnom dijelu vegetacije pogodovale razvoju bolesti, njihov se utjecaj ne očekuje u većoj mjeri jer su se pojavile u kasnijoj fazi razvoja usjeva. Prema trenutačnim procjenama, ovogodišnja bi sezona trebala donijeti iznadprosječne prinose strnih žitarica.

Certificirano sjeme temelj je konkurentne proizvodnje

Kristijan Puškarić, dipl. ing. agr., direktor je Sektora proizvodnje sjemena u Bc Institutu. Jedan je od ključnih stručnjaka instituta koji redovito ističe važnost povjerenja i sjetve domaćeg sjemena, certificiranih sorti i hibrida ratarskih kultura.

Hrvatska proizvodnja sjemena jedan je od najsvjetlijih primjera domaće poljoprivrede jer se gotovo cjelokupna količina sjemena koja se sije na hrvatskim poljima proizvodi upravo u Hrvatskoj. Riječ je o rijetkim granama gospodarstva u kojima domaća proizvodnja i dalje ima tako snažnu ulogu.

Kad je riječ o sortimentu strnih žitarica, posljednjih se godina odnos domaćih i stranih sorata promijenio. Nekada su prevladavale sorte nastale hrvatskim oplemenjivačkim radom, dok je danas zastupljenost domaćih i stranih sorata gotovo podjednaka. No, bez obzira na njihovo podrijetlo, gotovo sve sjeme koje se koristi u Hrvatskoj proizvedeno je u domaćoj sjemenskoj proizvodnji.

Na izbor sorata danas više nego ikada utječu klimatske prilike. Učestale suše, toplinski valovi i vremenski ekstremi promijenili su kriterije prema kojima proizvođači biraju sorte, ali i smjer oplemenjivačkih programa. Osim visokog prinosa, kvalitete zrna i otpornosti na bolesti, moderne sorte moraju biti prilagođene klimatskim promjenama, otpornije na polijeganje te sposobne ostvariti stabilne prinose u sve zahtjevnijim uvjetima proizvodnje. U Bc Institutu ti su izazovi prepoznati na vrijeme pa je razvijena nova generacija sorata koja odgovara suvremenim proizvodnim uvjetima, a koje predstavljaju novu generaciju oplemenjivačkih dostignuća namijenjenih hrvatskim proizvođačima, rekao je Puškarić.

Troškovi rastu, a otkupna cijena pšenice godinama ista

Govoreći o aktualnom stanju u poljoprivredi, Puškarić upozorava kako se proizvođači nalaze u iznimno zahtjevnoj situaciji. Otkupna cijena pšenice danas je približno jednaka kao prije deset godina, dok su troškovi proizvodnje višestruko porasli. Kao primjer navodi mineralna gnojiva čija je cijena s približno 100 eura po toni porasla na oko 500 eura, što značajno smanjuje ekonomsku isplativost proizvodnje.

U takvim okolnostima, ističe, odgovornost je svih sudionika proizvodnog lanca ponuditi proizvođačima najbolja moguća rješenja. Bc Institut zato ulaže u razvoj vrhunskih sorata i certificiranog sjemena koje omogućuje stabilnije i sigurnije prinose, dok se sami proizvođači svakodnevno moraju prilagođavati promjenjivim tržišnim i klimatskim uvjetima.

Unatoč brojnim izazovima, optimizam vidi u mladim proizvođačima koji prepoznaju važnost znanja, novih tehnologija i kvalitetne genetike. Upravo će oni, smatra, biti nositelji budućeg razvoja hrvatske poljoprivrede i jamstvo da će domaća proizvodnja ostati konkurentna i održiva. S jednim mladim poljoprivrednikom razgovarali smo na samom događaju.

Mladi proizvođači vjeruju u znanje, domaće sorte i budućnost hrvatske poljoprivrede

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Balala ima dugu tradiciju koja seže još od djeda Andrije Balale, jednog od pionira simentalskog govedarstva u Hrvatskoj i među prvim proizvođačima koji su još osamdesetih godina primjenjivali zelenu gnojidbu i druge tada vrlo inovativne agrotehničke mjere. Danas gospodarstvo vodi njegova kći Marija, agronomkinja, dok se u rad sve više uključuje njezin sin Matija, također diplomirani agronom.

Na OPG-u obrađuju oko 30 hektara oranica i jedan hektar nasada jabuka. Proizvode pšenicu, ječam, tritikale, kukuruz, uljanu repicu i suncokret, a iako su nekada bili poznati po stočarstvu, danas su proizvodnju usmjerili na ratarstvo i voćarstvo.

Govoreći o ovogodišnjoj proizvodnoj sezoni, Matija Balala ističe kako su očekivanja dobra. Prošla godina bila je zadovoljavajuća. Prinosi su bili solidni, a ove godine vremenske prilike zasad idu u prilog proizvodnji pa očekujemo dobre prinose. Nadamo se i poštenoj otkupnoj cijeni kako bi proizvodnja ostala isplativa, kaže.

S Bc Institutom surađuju dugi niz godina, a posebno ističe stručnu podršku koju proizvođači dobivaju kroz ovakve terenske skupove. Na Danima polja možemo razmijeniti iskustva s drugim proizvođačima, ali i razgovarati izravno s oplemenjivačima i stručnjacima koji stvaraju nove sorte. Kad na pokusnim poljima vidimo rezultate njihova rada, puno je lakše odlučiti koje ćemo sorte odabrati za sjetvu. Takvi susreti iznimno su korisni i vrijedni.

Na gospodarstvu najčešće siju sorte Bc Instituta prilagođene uvjetima Podravine, među kojima izdvaja BC Opsesiju, BC Goran i druge sorte koje, kako kaže, godinama ostvaruju pouzdane rezultate.

Balala smatra kako hrvatska poljoprivreda ima budućnost, ali da mladi moraju biti spremni učiti i prihvaćati nove tehnologije. Hrvatska ima izvrsne prirodne uvjete za proizvodnju hrane. Potrebno je više iskoristiti znanje, obrazovanje i mogućnosti koje nude nove tehnologije. Ne treba ih se bojati, nego ih prihvatiti jer upravo one mogu povećati konkurentnost naših gospodarstava. Iako njegov OPG dosad nije koristio sredstva iz europskih fondova zbog administrativnih ograničenja, u budućnosti planiraju prijavljivati projekte koji će pridonijeti daljnjem razvoju gospodarstva.

U dobi od 25 godina Matija Balala predstavlja novu generaciju hrvatskih poljoprivrednika koja vjeruje u znanje, inovacije i domaću proizvodnju.

Vjerujem da hrvatska poljoprivreda ima budućnost. Uz puno rada, stalno učenje i primjenu novih tehnologija moguće je ostvariti dobre rezultate i razvijati uspješno obiteljsko gospodarstvo. Matija Balala, OPG Balala