Krajem lipnja, održana je tiskovna konferencija povodom predstavljanja projekta „Ampelografsko-pomološko istraživački centar“ Sveučilišta u Zagrebu Agronomskog fakulteta. Radi se o projektu koji razvija istraživačku infrastrukturu i postavlja organizacijske preduvjete za visoko kvalitetna i za gospodarstvo relevantna istraživanja po pitanju proizvodnje vina i voća u Republici Hrvatskoj.

Ovim projektom planira se priprema sve potrebne dokumentacije i ishođenje elektro-energetskih preduvjeta za uređenje i opremanje Ampelografsko-pomološkog istraživačkog centra na lokaciji Jazbina.

Ulaganje u nova znanja

Okupljenim medijima prvi se obratio voditelj projekta prof. dr. sc. Edi Maletić. Naglasio je kako je realizacija ovog istraživačkog centra prvi korak prema ozbiljnom ulaganju u nova znanja i tehnologije istraživanja, ali prvenstveno ulaganja u ljude koji će raditi u novom istraživačkom centru.

Podizanje infrastrukture na veću razinu doprinijet će razvoju naše struke. Naši studenti imat će mjesto gdje će provoditi najbolja i najnužnija istraživanja u području voćarstva i vinogradarstva. Ona su jako važna za Republiku Hrvatsku. Bez obzira na razvoj tih gospodarskih grana posljednjih desetljeća, moramo povećati konkurentnost naših proizvođača. Najbolji put za to je razvoj znanstvenih i istraživačkih kapaciteta, rekao je profesor Maletić.

Uz voditelja projekta, na tiskovnoj konferenciji sudjelovala je i izv. prof. dr. sc. Klaudija Carović Stanko, prodekanica za znanost i infrastrukturu Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Istaknula je kako je navedeni projekt jedan od 27 u koje je Agronomski fakultet uključen kroz Europske strukturne i investicijske fondove. Ukupna vrijednost svih projekata premašuje iznos od 300 milijuna kuna.

Jako smo ponosni na projekte kao što je ovaj. Iskoristili smo ih za opremanje naših laboratorija, pokušališta i za podizanje kvalitete naših istraživanja. U fazi smo prijava novih projekata. Potvrđeno nam je kako i smo dobili dva nova projekta iz Horizon Europe programa, kazala je profesorica Carević Stanko.

Jedan od operativaca koji je uključen u projekt Ampelografsko-pomološkog istraživačkog centra je i izv.prof.dr.sc. Goran Fruk. Na konferenciji za medije, između ostalog rekao je kako je ovaj projekt podloga za buduća istraživanja. S njima će se Agronomski fakultet, ali i Republika Hrvatska, približiti standardima država na koje se ugledamo.

Danas je znanost takva da uvjetuje specijalizaciju. Ovaj projekt će omogućiti prepoznatljivost našeg fakulteta u svjetskoj znanosti. Znanja stečena u istraživačkom centru moći ćemo prenijeti i na naše proizvođače, naglasio je profesor Fruk.

Dodao je i kako će se Ampelografsko-pomološki istraživački centar sastojati od četiri dijela. To su ampelografsko-pomološki laboratorij, enološko-mikrobiološkoi laboratorija, senzorni laboratorij te hladnjača.

Projekt je sufinanciran iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova u visini od 85%, a ukupna vrijednost projekta iznosi 1.012.092,68 HRK. Projekt u trajanju od 30 mjeseci provode Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo i Zavod za voćarstvo Sveučilišta u Zagrebu Agronomskog fakulteta.

Prethodni članakLila kolaž
Sljedeći članakOdržan poslovni susret vinara Slavonije i hrvatskog Podunavlja s kupcima u BIH
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.