Gospodarski list je prijavitelj projekta AMBICIJA u sklopu aktivnosti Nacionalne ruralne mreže u 2022. godini. Radi se o studiji u kojoj je istraženo koje su aspiracije i motivi mladih za bavljenje poljoprivredom u odabiru zanimanja i životnog stila.

Pred poljoprivredom je mnoštvo izazova pri čemu jedan od najvećih je kako povećati output uz primjenu novih tehničko-tehnoloških rješenja, ali uz istodoban zaokret od konvencionalne prema održivoj, zelenoj proizvodnji. Dobro gospodarenje resursima, tehničkim i biološkim, od proizvođača traži sve više znanja koja se početno postižu kroz formalno obrazovanje. Istodobno, jaz u dohocima u poljoprivredi i nepoljoprivrednim djelatnostima kao i razlike u društvenom statusu poljoprivrednika i nepoljoprivrednika se povećavaju, što kod kreatora obrazovne i ekonomske politike traži i dodatni napor u smislenom strateškom planiranju.

Pregled stanja

Mladim poljoprivrednicima se smatraju osobe koje nisu starije od 40 godina. Oni doprinose inovacijama u svom radu, ali se suočavaju s brojnim poteškoćama kao što su nemogućnosti stjecanja obradivih površina, nedovoljno početnog kapitala, te nerazumijevanja kod financijskih institucija. Dakle, postoje barijere koje sprječavaju mlade ljude u pokretanju poljoprivredne proizvodnje, kupnji poljoprivrednih strojeva ili poljoprivrednog zemljišta. Također za mlade poljoprivrednike koji se već bave poljoprivredom proizvodnjom problem predstavlja proširenje postojećih proizvodnih kapaciteta, kao i sposobnosti tržišne održivosti ulaganja u inovacije.

Prema podacima iz Upisnika poljoprivrednika u Republici Hrvatskoj u 2021.g. (Podaci Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju) upisano je 170.059 subjekata koji se bave poljoprivredom (obiteljska gospodarstva, obrt, samoopskrbno obiteljsko gospodarstvo, trgovačko društvo, zadruga). Subjekata u kojem su nositelji/vlasnici/upravitelji mladi poljoprivrednici, ukupno ima 24.111. Prema podacima iz tablice 1. o ukupnom broju poljoprivrednika po županijama u Republici Hrvatskoj da se zaključiti da su Zagrebačka županija, Splitsko-dalmatinska županija, Osječka-baranjska županija te Bjelovarsko-bilogorska županija, jedine koje prelaze 10.000 poljoprivrednika i prema tome vodeće u hrvatskoj poljoprivredi. Ako promatramo gdje je najveća koncentracija obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u kojima su mladi poljoprivrednici nositelji,  to su Osječko-baranjska koja ima 1839 nositelja OPG-a mlađih od 41 godinu, Vukovarsko-srijemska s 1461, Zagrebačka županija s 1412, Bjelovarsko-bilogorska s 1238, Virovitičko-podravska županija koja ima 1198 mladih nositelja OPG-a, a više od tisuću mladih nositelja OPG-a imaju i Koprivničko-križevačka s 1.078, Sisačko-moslavačka s 1.102 i Koprivničko-križevačka s 1.078.

Tablica 1. Upisnik poljoprivrednika 2021.g.

        
 ŽupanijaOBITELJSKO GOSPODARSTVOOBRTSAMOOPSKRBNO POLJOPRIVREDNO GOSPODARSTVO (SOPG)TRGOVAČKO DRUŠTVOZADRUGA UKUPNO MLADIH    UKUPNO SVI
Bjelovarsko-bilogorska1.238262705961.60211.124
Brodsko-posavska975311904411.2417.329
Dubrovačko-neretvanska62837502547448.215
Grad Zagreb518519412338436.508
Istarska734451093919296.613
Karlovačka766153165521.1556.845
Koprivničko-križevačka1.078391334731.3009.682
Krapinsko-zagorska787273262111.1629.039
Ličko-senjska62942201618705.195
Međimurska39712992715374.738
Osječko-baranjska1.83911238912752.47612.634
Požeško-slavonska677341972919385.115
Primorsko-goranska326161202654934.118
Sisačko-moslavačka1.102342576421.4619.376
Splitsko-dalmatinska88912836061.05013.313
Šibensko-kninska34981141824925.386
Varaždinska630362073839148.160
Virovitičko-podravska1.19838684941.3576.504
Vukovarsko-srijemska1.4611011216771.7607.600
Zadarska8959603341.0018.305
Zagrebačka1.412342805621.78614.260
Ukupno18.5286753.8031.0236424.111170.059

Prema podacima ARKOD-a u Republici Hrvatskoj obrađuje se oko 1.200.000 ha poljoprivrednog zemljišta. Izrazito ruralna područja su: Bjelovarsko-bilogorska, Brodsko- posavska, Karlovačka. Koprivničko -križevačka, Krapinsko-zagorska, Ličko -senjska, Požeško-slavonska, Sisačko -moslavačka, Šibensko-kninska, Varaždinska, Virovitičko-podravska, Vukovarsko-srijemska, Zadarska, Zagrebačka.

Ruralna područja: Dubrovačko-neretvanska, Istarska, Međimurska, Osječko-baranjska, Primorsko-goranska, Splitsko-dalmatinska.

Urbana područja: Grad Zagreb.

Važnost poljoprivrednog obrazovanja

Iako kao preduvjet za profesionalno bavljenja poljoprivredom nije nužno i poljoprivredno obrazovanje, iskustva poljoprivredno razvijenih država su takva da se pokazala jaka veza između uspješnosti poljoprivrede i kvalitetnog poljoprivrednog obrazovanja.

Pozitivan odnos prema poljoprivredi se može „graditi“ životom na poljoprivrednom gospodarstvu, ali i kroz proces obrazovanja. Odluka da se u srednjoškolskom obrazovanju odluči za poljoprivredno zanimanje u uvjetima medijskog negativističkog odnosa prema poljoprivredi kao djelatnosti za mlade postaje i čin hrabrosti.

Za potrebe studije   „AMBICIJA – Aspiracije i motivi mladih za bavljenje poljoprivredom u odabiru zanimanja i životnog stila“ provedena su dva, logičnim slijedom strukturirana istraživanja. U prvom se istražuju stavovi đaka srednjih poljoprivrednih škola o motivima bavljenja poljoprivrede, a u drugom demografske značajke, motivi i namjere studenata Agronomskog fakulteta. Dobiveni rezultati solidna su osnova za kreatore obrazovne te i poljoprivredne politike kod osmišljavanja novih mjera za povećanje atraktivnosti srednjoškolskog i visokoškolskog poljoprivrednog obrazovanja odnosno za odabir poljoprivrede kao zanimanja i životnog stila. Jer bez mladih i obrazovanih poljoprivrednika, primjena novih tehničko-tehnoloških dostignuća je upitna što će hrvatsku poljoprivredu odvesti do još većeg zaostajanja u odnosu na poljoprivrede razvijenih fržava.            

Stavovi đaka srednjih poljoprivrednih škola o motivima bavljenja poljoprivrede – rezultati anketnog istraživanja

Metodologija istraživanja

Istraživanje je provedeno u listopadu i studenom 2022. godine u tri srednje strukovne škole u Hrvatskoj koje imaju poljoprivredna usmjerenja. To su Srednja škola Stjepana Sulimanca, Pitomača, zatim  Srednja škola Braća Radić, Kaštel Štafilić, i Agronomskoj školi Zagreb. Anketirani su učenici završnih razreda koji se nalaze pred odlukom o daljnjem nastavku svojeg obrazovanja ili uključivanja u svijet rada odnosno pred zaposlenjem. U anketnom upitniku su pitanja bila otvorenog ili zatvorenog tipa, a za mjerenje stavova korištena je Likertova ljestvica.

Ukupno je anketirano 206 učenika, a najveći dio ispitanika je bio u Zagrebu (50,7%), manje u Pitomači (26,1%) te najmanje u Kaštel Štafiliću (24,6%).

Učenici Agronomske škole Zagreb

Rezultati istraživanja i rasprava

Već duže vrijeme prisutna je feminizacija nekada tradicionalno „muških“ obrazovnih programa u koje se ubrajaju i poljoprivredni. Na to je utjecalo nekoliko čimbenika. U ukupnoj populaciji je više žena, ne postoji društveno neprihvatljiva spolna diskriminacija kod upisa u srednje škole (nije to za žene ili nije to za muškarce), ali smanjuje se i donedavno razlika između muških i ženskih zanimanja. Kod obrazovnih programa za poljoprivredno zanimanje je i sve je više onih koji posebno privlače djevojke (cvjećar, aranžer…).

I u našem istraživanju većina anketiranih su učenice (68,9%) pri čemu je njihova najveća zastupljenost (81,1%)  u školi u Pitomači. Kao što smo i očekivati a zbog odabira škola, anketirani su većinu života na selu (43,7%), manji dio (19,4%) u manjem te 36,9% u većem gradu, Zagrebu.  Zastupljenost sela je najveća kod učenika u Pitomači (73,6%). Najveći dio učenika (38,3%) dolazi iz naselja od do tisuću stanovnika ali i je, zbog Zagreba, 26,2% iz naselja od preko 100 tisuća stanovnika.

Nekada su polaznici poljoprivrednih škola, kao i bogoslovija, dolazili iz višečlanih obitelji (U nekim krajevima Hrvatske postojala je uzrečica da „djece ima dovoljno i za kralja i za Boga, a netko će skrbiti i za roditelje“). I u našem istraživanju preko polovice anketiranih (51,5%) su iz obitelji s 5 i više članova. Najveća zastupljenost mnogočlanih članova je kod učenika u Agronomskoj školi gdje čak 55,3% đaka dolaze iz obitelji s 5 i više članova.

Skoro 82% đaka živi u obiteljskoj kući pri čemu u Pitomači u obiteljskoj kući žive svi anketirani.

Često se navodi da na odabir srednje škole značajno utječe zanimanje roditelja te da se „jedno zanimanje zanavlja školovanjem djece“. Kod nekih zvanja, posebice koja su visoko na društvenoj ljestvici, je to više prisutno, a kod onih drugih manje. Poljoprivreda kao djelatnost te zvanje poljoprivrednik se često, u nerazvijenim društvima, navode kao manje poželjni za mlade koji se odlučuju za upis nepoljoprivrednih programa kao „bijeg u bolje“ (poznata je uzrečica „Ako nećeš učiti, čeka te motika“ te „Uči i nećeš se mučiti kao ja“). Od toga značajno odstupaju rezultati našeg istraživanja.

Čak 40,3% đaka dolazi iz obitelji koje se ne bave poljoprivredom, a znatno manji dio (13,1%)  iz obitelji gdje je poljoprivreda jedini izvor dohotka.

  Graf 1: Poljoprivreda u obitelji anketiranih đaka

Izvor: obrada autora

Na upis u neku srednju školu upliv je nekoliko čimbenika pri čemu dio đaka samostalno, spoznajno donosi odluku, drugi dio pod utjecajem nekoga drugog (roditelja, drugog đaka), a treći „jer nije mogao nigdje drugdje“. Obitelj najčešće kreira želje mladih, jedne na način da ih usmjeri u područje roditeljevih aktivnosti, a druge „u neispunjene roditeljske želje“.

Za veliki dio ispitanika (76,7%) upis u srednju strukovnu školu s poljoprivrednim usmjerenjem je bila isključivo njihova odluka i njihov izbor. To je bitno iz više razloga. Samostalni odabir srednje škole dobra je podloga za uspjeh tijekom školovanja i stjecanja novih znanja. Za jedan dio njih logičan bi bio slijed nastavka obrazovanja u biotehničkom području, a onaj dio koji to ne učini imao bi dobru osnovu za početak uključenja u rad.

Nakon samog upisa u srednju školu često se prolazi razdoblje prihvaćanja od drugih najčešće vršnjaka, a mišljenje drugih može biti poticajno ili ne te je i pokazatelj društvenoga statusa poljoprivrede i poljoprivrednika. Skoro trećina (26,2%) učenika tvrdi da vršnjaci iz drugih (nepoljoprivrednih) škola odobravaju što se oni obrazuju o poljoprivredi, 9,7% ne odobrava a 64,1% su indiferentni, tj. svejedno im je.

Tijekom školovanja pojačava se zadovoljstvo ili nezadovoljstvo odlukom o upisu u poljoprivredni obrazovni program koje se najbolje može ocijeniti na kraju srednjoškolskog obrazovanja. Anketirani đaci su zadovoljni svojim odabirom jer njih 38,3% bi to ponovo odabralo, ne bi njih 22,8% te da možda bi 38,8%. Istodobno, đaci su bili u prilici ocijeniti svoje zadovoljstvo dosadašnjim stečenim znanjem o poljoprivredi tijekom školovanja. Nedovoljno i dovoljnim procjenjuje ga 18,0% ispitanika, dobrim 25,7%, vrlo dobrim njih 32,5% te 23,8% odličnim.

Obiteljska poljoprivredna tradicija dvojako može utjecati na odabir srednje poljoprivredne škole. Ako su obiteljska iskustva dobra, tada je to potpora i putokaz za odabir srednje poljoprivredne škole i obratno. Trećina anketiranih (30,1%) dolazi iz obitelji bez poljoprivredne tradicije ali i njih 30,1% imaju više od 3 generacije tradiciju bavljenja poljoprivredom.

Zanimljivi su stavovi odnosno suglasje anketiranih s neki tvrdnjama vezanim za poljoprivredu. Posebno je pozitivno da tvrdnju „kako je poljoprivreda plemenit posao“ prihvaćaju s visokim suglasjem.

Graf 2: Stavovi ispitanika prema poljoprivredi

Izvor: obrada autora

Srednjom jakošću su prihvatili tvrdnje „Za obrazovanje u strukovnoj školi poljoprivrednog usmjerenja poticaj su mi dali roditelji/obitelj“ te „Pokazujem interes prema prirodi, kulturnim biljkama i domaćim životinjama“. Ipak zabrinjava njihov osobni mali interes za poljoprivredom iako su s velikim postotkom sami donijeli odluku o odabiru srednje škole.

Za „testiranje“ njihove odluke kod upisa postavili smo im pitanje „Što je najbitnije u odluci da se školujete u strukovnoj školi i steknete poljoprivredno obrazovanje?“ s tri moguća odgovara i to “Najvažnije”, “Srednje važno” ili “Najmanje važno”.  

Graf 3: Važnost nekih odrednica za odabir poljoprivrednog obrazovanja

Izvor: obrada autora

Iz njihovih odgovora je vidljiv mali utjecaj roditelja i obitelji na odabir poljoprivrednog obrazovanja. Za đake je stjecanje znanja vrlo važno ali i tvrdnja da je nemogućnost upisa u neku drugu srednju školu usmjerilo ih u poljoprivredno obrazovanje (poneke nelogičnosti u odgovorima se mogu pojasniti neiskustvom đaka u anketnim ispitivanjima, a dijelom i odgovornošću nastavnika koji su im pomagali kod anketiranja). Ipak, imidž i zarada u poljoprivredi nisu „puno pomogli“ kod odabira obrazovanja.

Učenici bi već godinu prije okončanja srednje škole trebali znati žele li nastaviti daljnje školovanje, a tu im mogu pomoći njihovi roditelji, nastavnici ali i promidžbene aktivnosti visokoškolskih ustanova. Da će nastaviti studij na fakultetu misli njih 18,9%, na nekoj drugoj visokoškolskoj ustanovi njih 14,6%, da neće 24,8%, da još  ne zna čak 41,7%.

Na odluku o ne nastavku visokoškolskog obrazovanja značajan utjecaj ima ekonomski, socijalni ali i društveni status poljoprivrednika te medijsko građenje doživljaja poljoprivrednog zanimanja kao nečega što je u konačnici općenito loše. Taj stereotip nije potvrđen i u našoj anketi (odgovore uzimamo s velikom rezervom jer su na ovo pitanje odgovarali svi anketirani a ne samo oni koji neće nastaviti školovanje i oni nisu donijeli odluku o nastavku školovanja odnosno njih 66,5%).

Graf 4: Razlozi ne nastavka visokoškolskog poljoprivrednog obrazovanja

Izvor: obrada autora

Oko dvije trećine anketiranih smatra da će u praktičnom radu naučiti više nego nastavkom daljnjega obrazovanja, a njih 36% će ipak nastaviti obrazovanje ali ne u poljoprivredi. Manji dio je kao razlog odustajanja od daljnjeg obrazovanja naveo neperspektivnost poljoprivrede te da nemaju podršku obitelji za daljnje  školovanje.

Odavno je poljoprivreda prestala biti način života već je postala profitna djelatnost kao i sve druge. Dohodak u poljoprivredi, visinom i sigurnošću, je jedan od glavnih pokretača procesa deagrarizacije. Mnogi nakon okončanja određenog obrazovnog programa i ne nastave svoj radni angažman u „struci“ iako su možda i imali u početku takvu želju. I obratno. Da će to sigurno i učiniti misli 17% ispitanika, a skoro polovica da se neće baviti poljoprivredom.

Graf 5: Namjera bavljenja poljoprivredom nakon okončanja školovanja

Izvor: obrada autora

Želja i sklonost pojedinim poljoprivrednim granama odnosno proizvodnjama mogu pomoći i obrazovnim ustanovama ali i nositeljima javnih poljoprivrednih politika. Anketirani su mogli odabrati više grana svoga interesa.

Graf 6: Grana/vrsta poljoprivrede kojom se bave ili bi se htjeli baviti (moguće više odgovora)

Izvor: obrada autora

Najčešći odabir je uzgoj ljekovitog, aromatičnog i začinskog bilja, a vrlo mali interes je iskazan za ratarstvom te pčelarstvom.

Položaj i ugled poljoprivrede kao zanimanja za petinu anketiranih je vrlo privlačan, a za trećinu privlačan.

Graf 7: Položaj i ugled poljoprivrede kao zanimanja

Izvor: obrada autora

Polovica anketiranih ga prosuđuju neprivlačnim te o čemu nemaju svoj stav.

Odabir zanimanja je vrlo težak i određuje pojedinca za duže razdoblje. Posebno se to odnosi na odabir poljoprivrede kao zanimanja u okolnostima više loših nego dobrih informacija koje dolaze do mladih.

Graf 8: Najbitnije vrijednosti u odabiru poljoprivrede kao zanimanja

Izvor: obrada autora

Kao najvažnije kod odabira poljoprivrede kao zanimanja anketirani smatraju boravak u prirodi i dobru zaradu, a kao srednje važno životni stil tradiciju i više slobodnog vremena. Kao najmanje važno ističe se život na selu.

Svako zanimanje ima stvarne ili doživljajne prednosti i nedostatke. Đacima su ponuđene najčešće spominjani nedostaci poljoprivrede kao zanimanja koje su mogli procijeniti za njih osobno kao najvažnije, srednje važne i najmanje važne.  

Graf 9: Najveći nedostaci u izboru poljoprivrede kao zanimanja

Izvor: obrada autora

Položaj/imidž u društvu za odabir poljoprivrede kao zanimanja najveći dio anketiranih smatra srednje važnim, a mukotrpan posao podjednako najvažnijim i srednje važnim. Malo slobodnog vremena najviše ispitanika je ocijenilo srednje važnim kao i život na selu i većim poslovni rizik.

Najveći dio anketiranih smatra slabu zaradu najvažnijim za odabir poljoprivrede kao zanimanja.

Graf 10: Prosječni mjesečni dohodak od poljoprivrede s kojim bi bili zadovoljni da bi se bavili poljoprivredom

Izvor: obrada autora

Najveći dio njih (36,9%) smatra da bi poticajna mjesečna zarada trebala biti od 10 do 15 tisuća kuna, nešto manji dio (26,2%) bi bila zadovoljna sa zaradom od 7,5 i 10 tisuća kuna, a samo ih 10,1% smatra da bi trebala biti 7,5 tisuća kuna što je negdje na razini državnog prosjeka.

Često se propitkuje budućnost pa tako i budućnost poljoprivrede što može utjecati i na mlade da se odluče za obrazovanje za poljoprivredno zanimanje.

Graf 11: Uloga poljoprivrede u budućnosti 

Izvor: obrada autora

Za veliki dio anketiranih (80,1%) poljoprivreda će imati veliku ulogu u budućnosti, a samo njih 6,8% smatra da njena uloga neće biti osobito važna.   

Demografske značajke, motivi i namjere studenata Agronomskog fakulteta

Metodologija istraživanja

Za potrebe istraživanja korištena je metoda ankete. Anketa se sastojala od pitanja svrstanih u četiri skupine:

(a) sociodemografska obilježja,

(b) uspjeh i zainteresiranost za pojedine predmete u srednjoškolskom obrazovanju,

(c) motivi upisa na Agronomski fakultet odnosno odabrani studijski program,

(d) sklonost pokretanju vlastitog poslovanja u poljoprivredi i

(e) spremnost na promjenu prebivališta radi dobrog zaposlenja.

Anketni upitnik su ispunjavali studenti prvog semestra preddiplomskih studijskih programa Agronomskog fakulteta izuzev studija Krajobrazne arhitekture.

Rezultati rada i rasprava

Od ukupno 106 ispitanika koji su sudjelovali u istraživanju, odnosno približno četvrtina svih brucoša Agronomskog fakulteta, 34% je studenata, a 66% studentica, što ukazuje da je spolna struktura ispitanika s prevladavajućim udjelom studentica sukladna spolnoj strukturi upisanih brucoša posljednjih desetak akademskih godina.

Prema obilježju naselja iz kojeg ispitanici dolaze (Graf 1) razvidno je da je najveći udio onih koji su iz naselja s više od 30.000 stanovnika. Obzirom na regionalnu pripadnost, najviše studenata dolazi s područja grada Zagreba dok je na drugom mjestu Zagrebačka županija. Iz ove dvije jedinice lokalne samouprave je 62% ispitanika što je sukladno regionalnoj pripadnosti upisanih studenata zadnjih dvadesetak godina.

Graf 12: Broj stanovnika u naseljima prebivalištima studenata Agronomskog fakulteta

Izvor: obrada autora

Prema podacima iz godišnjih izvješća Agronomskog fakulteta (preuzeto s mrežnih stranica Agronomskog fakulteta (https://www.agr.unizg.hr/hr/group/85/Godi%C5%A1nja+izvje%C5%A1%C4%87a)) od akademske godine 2002./2003. do danas razvidno je da je udio studenata iz Zagreba i okolice, bez izraženijih oscilacija, oko šezdesetak posto. Razlozi što među brucošima nije veći udio onih iz tradicionalnih ruralnih županija su kontinuirani društveni procesi deagrarizacije i deruralizacije koji se odvijaju u tim županijama, ali i otvaranje novih studijskih programa poljoprivrednog usmjerenja izvan Zagreba. Uz Poljoprivredni fakultet u Osijeku i Visoko gospodarsko učilište u Križevcima nakon osamostaljenja Hrvatske organiziran je i veći broj stručnih i sveučilišnih studija u drugim hrvatskim gradovima (Sveučilište u Zadru, Veleučilište u Slavonskom Brodu; Veleučilište Marko Marulić, Knin; Veleučilište u Požegi; Veleučilište u Karlovcu; Veleučilište u Rijeci), što se odrazilo i na regionalnu strukturu upisanih studenata.

Izgledno je da je u obrazovnim institucijama izvan Zagreba veći udio studenata iz ruralnih područja u odnosu na njihov udio na Agronomskom fakultetu. Primjerice, u istraživanju Levaka (2018)( Levak, A. (2018): Zainteresiranost mladih za studij poljoprivrede na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima, završni rad, Visoko gospodarsko učilište u Križevcima) o zadovoljstvu studenata studiranjem na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima sudjelovalo je 322 studenata redovnih studija. Među ispitanicima čak njih 51% izjasnilo se da žive u selu dok je udio onih koji dolaze iz grada s više od 30.000 stanovnika 16%.

S obzirom na završeno srednjoškolsko obrazovanje, najviše ispitanika je sa završenim gimnazijskim nastavnim programom, 45 %) što je gotovo dvostruko više od udjela gimnazijalaca na svim visokoškolskim ustanovama u Hrvatskoj prema podacima Državnog zavoda za statistiku za ak. godinu 2020./2021.(DZS (2022): Studenti u akademskoj godini 2020./2021., dostupno na https://podaci.dzs.hr/media/w24asnrf/si-1688-studenti-u-akademskoj-godini-2020_2021_web.pdf)

Graf 13: Završeno srednjoškolsko obrazovanje ispitanika

Izvor: obrada autora

Aktualna inflacijska kriza uz kontinuirani odljev osoba sa strukovnim zanimanjem iz Hrvatske u inozemstvo uzrokovala je promjene na tržištu rada uz iznadprosječni rast obrtničkih nadnica. Strukovna zanimanja postala su atraktivna što je u školskoj godini 2022./2023. dovelo do porasta zanimanja za upis strukovnih škola. Uz loše demografske pokazatelje logično je pretpostaviti da će odljev učenika u strukovne škole smanjiti potražnju za gimnazijama koje su dosad bio najvažniji bazen za regrutaciju studenata Agronomskog fakulteta. Tek u narednim godinama vidjet će se jesu li promjene preferencija učenika prema srednjoškolskim programima dio ustaljenog trenda ili se radi o kratkoročnim tržišnim turbulencijama.

Najveći udio sudionika ankete postigao je u završnoj godini srednjoškolskog obrazovanja prosječnu ocjenu između 4,50 i 5,00 dok niti jedan od anketiranih studenata nije ostvario prosječnu ocjenu nižu od 3,0 (Graf 3). Prema anketnim podacima prosječna ocjena ispitanika u završnoj godini srednje škole iznosila je 4,35 što je nešto više u odnosu na podatak Agencije za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) o prosječnog srednjoškolskoj ocjeni brucoša Agronomskog fakulteta u ak. god. 2020./2021.

Graf 14: Udio ispitanika prema prosječnoj ocjeni u 4. razredu srednje škole

Izvor: obrada autora

Na mrežnim stranicama Srednja.hr koja se poziva na podatke Središnjeg prijavnog ureda AZVO-a navedene su prosječne ocjene studenata upisanih na fakultete u Hrvatskoj (Srednja.hr (2022): Doznali smo s kojim su se prosjekom ocjena maturanti upisivali na fakultete u 2022., dostupno na https://www.srednja.hr/faks/doznali-smo-s-kojim-su-se-prosjekom-ocjena-maturanti-upisivali-na-fakultete-u-2022/). Prema ovom izvoru prosječna srednjoškolska ocjena maturanata upisanih na neki od preddiplomskih studija Agronomskog fakulteta u 2022. godina iznosila je 3,93. Isti izvor navodi da je prosječna ocjena brucoša osječkog Agrobiotehnološkog fakulteta 3,91, a Visokog gospodarskog učilišta u Križevcu 3,83.

Većini anketiranih brucoša najzanimljivija je grupa prirodnih predmeta (matematika, biologija, fizika, kemija), a znatno manje tehnička i umjetnička grupa predmeta. Društveni predmeti (hrvatski i strani jezik, povijest, zemljopis), koji su u ovom rangiranju na drugom mjestu, zanimljivi su studentima agrarne ekonomike u većoj mjeri od studenata ostalih studijskih programa.

Graf 15: Najzanimljiviji predmeti u srednjoj školi

Izvor: obrada autora

Temeljem zanimanja anketiranih brucoša za pojedine grupe predmeta tijekom srednjoškolskog obrazovanja razvidno je da su studenti Agronomskog fakulteta u većoj mjeri od prosjeka studentske populacije zainteresirani za STEM područje.  Prema podacima DZS-a o znanstvenom i umjetničkom području studenata upisanih na sve fakultete u Hrvatskoj u ak. god. 2021./2022., najveći je udio od 43,5% upisanih na fakultete iz područja društvenih znanosti(DZS (2022): Studenti u akademskoj godini 2020./2021., dostupno na https://podaci.dzs.hr/media/w24asnrf/si-1688-studenti-u-akademskoj-godini-2020_2021_web.pdf) Kada se zbroje studenti upisani na područje prirodnih, tehničkih i biotehničkih znanosti što odgovara definiciji STEM područja njihov je udio 34,5%.

U nastavku istraživanja brucošima su postavljana pitanja o motivima za odabir Agronomskog fakulteta. Najveći udio brucoša odabrao je Agronomski fakultet zbog zainteresiranosti za teme i znanja koje se nude na njemu što je prema autorima Thombs, 1995. (Thombs, D. L. (1995). Problem behavior and academic achievement among firstsemester college freshmen, Journal of College Student Development, 36, 280-288.); Bezinović i sur., 1998. (Bezinović, P. Pokrajac-Bulian, A. Smojver-Ažić, S. Živčić -Bećirević, I. (1998). Struktura i zastupljenost dominantnih psiholoških problema u studentskoj populaciji, Društvena istraživanja, 7, 525-541.) najvažniji preduvjet uspjeha tijekom studija. Među važnijim čimbenicima odabira Fakulteta su i mogućnosti zapošljavanja po završetku studija. Iako nemogućnost upisa nekog drugog Fakulteta nije među presudnim čimbenicima odabira Agronomskog fakulteta, dvadesetak posto ispitanika ovaj čimbenik označilo je jako važnim. Lakoća studiranja i preporuke roditelja manje su bitni za odabir Agronomskog fakulteta.

Studenti Agronomskog fakulteta u Zagrebu

Tablica 2. Motivi i njihov utjecaj na odluku o studiranju na Agronomskom fakultetu (AF)

Motivi za upisivanje Agronomskog fakultetaNije utjecaloMalo je utjecaloUmjereno je utjecaloUtjecalo jeJako je utjecalo
Zainteresiranost za teme i znanja na AF3,556,1020,3043,9026,10
Dobre mogućnosti zapošljavanja koje nudi diploma AF3,1012,9027,1034,1522,75
Neupisivanja željenog fakulteta45,0019,8511,753,1020,30
Lakše studiranje u odnosu na druge fakultete45,0019,6518,8014,551,90
Dobra lokacija AF50,759,3013,705,6520,55
Preporuka roditelja/prijatelja44,3513,719,3515,207,40
(%-tak studenata koji su odabrali ponuđeni odgovor)
Izvor: obrada autora

Svi ispitanici navode presudan utjecaj zainteresiranosti za teme i znanja odnosno nastavni plan i program koje nudi odabrani studijski program. Iz tablice 1 vidljivo je da su ispitanici prilikom odlučivanja o studiranja najsnažnije vođeni intrinzičnim razlozima (zanimanjem za teme i znanja). Iste zaključke navode Ilišin i Potočnik (2008) istraživanjem na uzorku od 325 studenata zagrebačkog sveučilišta u kojem je 40,3% studenata sklonost prema temama studija označilo glavnim razlogom odabira studija(Ilišin, V. Potočnik, D. (2008): Profesionalne i životne aspiracije studenata Zagrebačkoga sveučilišta. Sociologija i prostor, 46(3-4), pp.285-309).

Iako posljednjih godina značajan broj studenata dolazi na upise u pratnji roditelja, preporuke roditelja, prema odgovorima ispitanika malo utječu na odabir studijskog programa.

Po završetku studija 55 % brucoša spremno je napustiti prebivalište i preseliti se u više od 100 km udaljeno mjesto zbog dobrog posla. Ovi su odgovori usporedivi s rezultatima istraživanja koje je 2011. godine provela tvrtka Selectio za upravljanje ljudskim resursima u suradnji s portalom MojPosao. U njihovom je istraživanju 79% ispitanika iskazalo spremnost za preseljenjem zbog dobre poslovne prilike.[13] Zbog metodološke korektnosti treba napomenuti da u njihovom istraživanju nije korištena napomena o udaljenosti radnog mjesta od trenutnog prebivališta.

Graf 16. Spremnost brucoša na selidbu u više od 100 km zbog dobrog posla

Izvor: obrada autora

Među ispitanicima njih 21 % namjerava po završetku studija pokrenuti vlastito poslovanje u poljoprivredi. Ovaj podatak govori da su ispitanici, studenti Agronomskog fakulteta u manjoj mjeri u odnosu na ostatak populacije u Hrvatskoj usmjereni prema poduzetništvu. Na ovo ukazuju podaci istraživanja objavljeni u monografiji  Global Entrepreneurship Monitor Croatia 2020  prema kojima 30,5% odraslih građana Hrvatske namjerava pokrenuti neki oblik vlastitog poduzetništva (GEM Hrvatska (2021): Što čini Hrvatsku (ne)poduzetničkom zemljom? Dostupno na http://www.cepor.hr/wp-content/uploads/2015/03/WEB-GEM-2019I20.pdf)

Projekcije za naredno razdoblje

Važno je napomenuti da Republika Hrvatska ima iznimno dobar potencijal i perspektivu u pogledu  razvoja poljoprivrede u budućnosti, jer od ukupnog broja OPG-a u RH koji iznosi 140 874 i koji imaju 108 121 članova, 18 528 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava ima nositelje koji nisu stariji od 40 godina.

Poljoprivreda nije samo djelatnost, ona je sveobuhvatni način življenja, osjećanja, činjenja, zalaganja i operativnosti. Zajednička poljoprivredna politika Europske unije kreira sigurnost, očuvanje ruralnog načina življenja, utemeljenu kroz iskustva doprinosa poljoprivredne i društvene razvojne svijesti.

Unatoč aktivnom promicanju diversifikacije poljoprivrednih gospodarstava, izobrazbe, restrukturiranih reformi, ureda za savjetovanje, kroz transfer stečenog znanja i proaktivne spoznaje, poljoprivrednici u pravilu njeguju svoje razvojne resurse kroz naslijeđe svojih predaka, koje se očituje kroz jednostavnost, otežane uvjete, uz nerijetko involviranje neuspjeha. Hrvatska poljoprivreda posjeduje osobinu neadekvatne strukture poljoprivredne proizvodnje, odnosno neuravnoteženosti potrošnje i proizvodnje. To kreira manji ili veći manjak ili višak proizvoda, što u prvoj analizi stanja kreira nedostatnu ponudu i definira odredbu uvoza, a u drugoj analizi stanja povećava ponudu iznad potražnje istodobno smanjujući cijene i dohodak proizvođača. U oba slučaja se poljoprivredni resursi generiraju kao iracionalno neiskoristivi. 

Mladi poljoprivrednici mogu i trebaju utjecati na promjenu strukture poljoprivredne proizvodnje s namjerom ostvarenja većeg dohotka, a i time boljeg standarda našeg poljoprivrednika. Uzimajući u obzir postojeće stanje, te potencijal koji imamo, na mladima je da se upuste u ovaj izazov te potaknu pozitivne trendove u našoj poljoprivredi, koristeći pri tome instrumente Zajedničke poljoprivredne politike koji im stoje na raspolaganju.

Zaključak

Primjena najnovijih tehničko-tehnoloških dostignuća u poljoprivrednoj proizvodnji nezamisliva je bez dovoljne razine stručnog obrazovanja proizvođača. Kao najprihvatljiviji model se pokazao povećanje udjela osoba koji završavaju određenu razinu poljoprivrednog obrazovanja. Za potrebe istraživanja stavovi đaka srednjih poljoprivrednih škola o motivima bavljenja poljoprivredom provedena je anketa u tri srednje strukovne škole u Hrvatskoj na uzorku od 206 đaka završnih razreda. Kod poljoprivrede prisutna je feminizacija zanimanja (68,9% anketiranih su djevojke) a za poljoprivredno obrazovanje češće se odlučuju mladi iz višečlanih obitelji (51,5% đaka su iz obitelji s 5 i više članova). Poljoprivreda u obitelji i nije pretpostavka odabira srednje škole jer 40,3% đaka je iz obitelji koje se ne bave poljoprivredom, a znatno manji dio (13,1%) iz obitelji gdje je poljoprivreda jedini izvor dohotka.

Za veliki dio ispitanika (76,7%) upis u srednju strukovnu školu s poljoprivrednim usmjerenjem je bila isključivo njihova odluka i njihov izbor. Anketirani đaci su zadovoljni svojim odabirom jer bi njih 38,3% to ponovo odabralo. Ipak manji dio (18,9%) ih misli nastaviti daljnje visokoškolsko poljoprivredno školovanje. indikativno je da oko dvije trećine anketiranih smatra da će u praktičnom radu naučiti više nego nastavkom daljnjega obrazovanja. Mnogi nakon okončanja određenog obrazovnog programa i ne nastave svoj radni angažman u „struci“ iako su možda i imali u početku takvu želju. I obratno. Da će to sigurno i učiniti misli samo 17% ispitanika, a skoro polovica da se neće baviti poljoprivredom. Položaj i ugled poljoprivrede kao zanimanja za petinu anketiranih je vrlo privlačan te veliki dio (80,1%) misli da će poljoprivreda imati veliku ulogu u budućnosti.  

Duži niz godina studenti iz Zagreba i okolice prevladavaju među studentima Agronomskog fakulteta što onda uvjetuje i činjenicu da ih je većina dio urbane populacije što je donekle u koliziji s istraživačko-nastavnim temama Agronomskog fakulteta. Većina anketiranih studenata dolazi iz gimnazija u kojima su najčešće ostvarivali vrlo dobar uspjeh. Obzirom na ostvarene ocjene tijekom srednjoškolskog obrazovanja studenti Agronomskog fakulteta blago su uspješniji od studenata Agrobiotehničkog fakulteta u Osijeku. Tijekom srednjoškolskog obrazovanja najviše su ih zanimali prirodni predmeti pri čemu su studenti agrarne ekonomike izuzetak jer su prednost dali društvenim predmetima. Motivi za upis Agronomskog fakulteta bili su intrinzični, potaknuti zanimanjem anketiranih studenata za teme i sadržaje koji se tamo nude. Po završetku studija blago je veći udio onih koji su spremni na preseljenje u potrazi za dobrom poslovnom prilikom, a petina ispitanika po završetku studija namjerava se baviti vlastitim poduzetništvom.

Navedeno istraživanje dalo je uvid o tome što potiče mlade da se odluče za poljoprivredu kao poziv, ali i životni odabir, ali su se otvorila i neka nova pitanja za buduća istraživanja koja bi trebala dati odgovor koliko se ulaže u  nastavni kadar, opremu i tehnologiju kao osnovne resurse općenito u obrazovanju, može li se i kako u poljoprivrednom obrazovnom sustavu poboljšati  loša međusobna suradnja institucija i osmisliti atraktivniji programi koji bi privukli mlade i prilagoditi kurikulum potrebama poslodavaca.

U sklopu istraživanja, snimljeni su i video prilozi o tri srednje strukovne škole u Hrvatskoj koje imaju poljoprivredna usmjerenja. To su Srednja škola „Stjepan Sulimanac“, Pitomača, zatim Srednja škola „Braća Radić“, Kaštel Štafilić i Agronomska škola Zagreb.

prof.dr.sc. Ivo Grgić

izv.prof.dr.sc. Lari Hadelan

Agronomski fakultet u Zagrebu

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakVišestruki šampion Sabatine s Pelješca
Sljedeći članakRezultati 4. Međunarodnog ocjenjivanja rakija i likera u Zagrebu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.