Na festivalu Zemlja vina koji je održan u zagrebačkoj Esplanadi svi zainteresirani posjetitelji mogli su paralelno kušati Baranjski kulen i vina renomiranih vinara iz Slavonije i hrvatskog Podunavlja i pronaći onu kombinaciju koja ih je najviše oduševljava.

Na velikom štandu Udruge proizvođača kulena predstavljeni su Baranjski kulen Belje i Baranjski kulen Matijević. Uz kulen su predstavljene i kulenova seka, baranjska kobasica i dimljena slanina. Osim kušanja i predstavljanja kulena, Baranjski kulen je sudjelovao i u dva dodatna sadržaja festivala. Riječ je predstavljanju knjige Kulen – hrvatska mesna perjanica i posebnoj radionici Baranjski kulen i vino – što čini baranjski terroir posebnim.

U dogovoru s organizatorima i udrugom vinara Graševina Croatica predstavili smo Baranjski kulen i ostale suhomesnate proizvode kao važan element eno gastro ponude naše regije i dali priliku posjetiteljima da nađu idealno vino uz Baranjski kulen. Oduševio nas je ogromni interes posjetitelja. Naša radionica bila je popunjena do posljednjeg mjesta. To je velika potvrda popularnosti Baranjskog kulena i naših ostalih tradicionalnih proizvoda, istaknuo je Miodrag Komlenić, predsjednik udruge Baranjski kulen.

Uz stručno vodstvo publiciste Željka Garmaza Baranjski kulen se sljubljivao uz traminac vinarije Kolar, cabernet sauvignon vinarije Kalazić te graševinu i frankovku Vina Belje. Iako se u Baranji kulen tradicionalno poslužuje uz graševinu, sjajno se spojio i s tramincem i sa zrelom frankovkom iz berbe 2012. Prema ocjenama zaljubljenika u hranu i vino, istaknutih sommeliera i vinskih ocjenjivača koji su sudjelovali na radionici upravo spoj Baranjskog kulena i frankovke Vina Belje predstavlja autentičnu Baranju, vrhunsku destinaciju za ugodan odmor i užitak u vrhunskim delicijama i vinu.

Baranjski kulen jedan je od prvih domaćih proizvoda zaštićen oznakom Zemljopisnog podrijetla Europske unije. Riječ je o tradicionalnom kulenu. On nastaje od najboljih dijelova svinjskog mesa i s pažnjom birane crvene paprike. ZOZP znak na ambalaži Baranjskog kulena jamči kupnju autentičnog i kontroliranog proizvoda, priznate kvalitete i načina proizvodnje koji je karakterističan za područje Baranje. Baranjski kulenari s ponosom ističu da je prvi kulen u Baranji proizveden prije više od stotinu godina. Ta tradicija proizvodnje ih obvezuje na očuvanje proizvodnje i prijenos na nove generacije.

Prethodni članakTiramisu šnite
Sljedeći članakOtvoren Premier Wine club u Zagrebu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.