Hrvatska pošta pustila je u optjecaj nove prigodne poštanske marke iz serije „Hrvatski zaštićeni poljoprivredni i prehrambeni proizvodi“. Motivi prikazani na poštanskim markama su lički krumpir, baranjski kulen i ogulinski kiseli kupus / ogulinsko kiselo zelje.

Autor dizajna maraka je Duje Šegvić a autori fotografija su Hrvoje Matijević (baranjski kulen), Tihana Bošnjak Šegvić (lički krumpir), Duje Šegvić (ogulinski kiseli kupus / ogulinsko kiselo zelje). Marke su izdane u arčićima od 9 maraka, tiskane u nakladi od 100.000 primjeraka po motivu a Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC). Nominalna vrijednost maraka je 6,50 kn.

Na markama su istaknute zaštićena oznaka izvornosti (ogulinsko kiselo zelje) i zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla (lički krumpir i baranjski kulen). Zaštićenom oznakom izvornosti, zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla ili oznakom zajamčeno tradicionalnog specijaliteta označeni su proizvodi čiji je naziv kao takav zaštićen u cijeloj Europskoj uniji, a proizvode se u skladu s propisanim specifikacijama proizvoda. Zaštitom naziva proizvođači štite ugled svog proizvoda od zlouporabe.

Baranjski kulen

Baranjski kulen je fermentirana trajna kobasica proizvedena od svinjskog mesa začinjenog mljevenom paprikom, bijelim lukom i paprom napunjenog u svinjsko slijepo crijevo. Izvana je svijetlo do tamnosmeđe boje, a na presjeku varira od svijetlo do tamnocrvene. Okus baranjskoga kulena blago je ljut zbog dodatka paprike, s karakterističnom aromom dimljenoga fermentiranog mesa koju nadopunjuje bijeli luk i papar.

Lički krumpir

Lički krumpir je proizvod čija je kvaliteta ponajprije određena zemljopisnim područjem njegove proizvodnje koje obuhvaća Liku. Okus ličkoga krumpira specifičan je – brašnast, to jest prhak ili suh što je posljedica postotka suhe tvari od minimalno 19 posto, odnosno visokog sadržaja škroba. Ova ga karakteristika ujedno i čini specifičnim te ga razlikuje od krumpira proizvedenih u drugim zemljopisnim područjima.

Ogulinski kiseli kupus / ogulinsko kiselo zelje

Ogulinski kiseli kupus / ogulinsko kiselo zelje je proizvod čija se posebnost temelji na kvaliteti nastaloj utjecajem prirodnih čimbenika zemljopisnog područja na kojem se uzgaja te na znanjima i vještinama u proizvodnji i preradi ovog proizvoda na širem području grada Ogulina i općina Josipdol, Plaški, Tounj i Saborsko.

Ogulinski kiseli kupus / ogulinsko kiselo zelje specifičnih je svojstava po kojima se razlikuje od ostalih sorta kupusa. Ima vrlo dugu stabljiku glavice kupusa s mnogo tankih, gotovo prozirnih i vrlo savitljivih listova s tankim lisnim žilama.

Prigodne poštanske marke s motivima kulena, krumpira i kupusa

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakOtkupljeno i donirano 20 tona mliječnih proizvoda!
Sljedeći članakZaustavite iskapanje sedimenta iz Drave!
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.