Prvo izbijanje bolesti kvrgave kože prijavljeno je na području Republike Srbije, u općini Bujanovac (južni dio Srbije).

Bolest je potvrđena na malom gospodarstvu sa osam krava. Sumnja je postavljena 04. lipnja 2016. na temelju kliničkih znakova bolest: u jedne krave posjednik je primijetio čvoriće po koži i o tome obavijestio nadležnog veterinara. Bolest kvrgave kože potvrđena je službeno 07. lipnja 2016. u laboratoriju Naučnog instituta za veterinarsku medicinu Beograd.

Republika Srbija poduzela je sve zakonske mjere kako bi se spriječilo (usporilo) daljnje širenje bolesti.

Bolest kvrgave kože je virusna zarazna bolest goveda koja je prvi puta zabilježena u Africi, dok je proteklih godina, preko Turske, virus ušao na Europski kontinent (2015 – Grčka i Cipar, 2016 Bugarska, Makedonija te Srbija).

Bolest se širi vektorima (do sada je dokazan prijenos muhom peckarom,  određenim vrstama krpelja i komaraca/komarčića) te izravnim ili neizravnim dodirom bolesnih sa zdravim govedima (slinom zaraženih životinja).

Vrijeme inkubacije traje do 28 dana, a klinička slika bolesti očituje se jednim od sljedećih znakova:  povišena tjelesna temperatura (40°-41°C), inapetencija, iscjedak iz oka i nosa, pojačano slinjenje, pojava čvorića po koži (okruglastog oblika, spljoštenog vrha, veličine 1 do 5 cm u promjeru, okruženih sa upalnom tkivnom reakcijom), broj čvorića može varirati od nekoliko do masovne pojave u teškim kliničkim slučajevima, lezije na sluznici usta, nosa i ždrijela.

Bolest uzrokuje značajne ekonomske štete jer pogađa većinom krave u vrhuncu laktacije i uzrokuje značajan pad u proizvodnji mlijeka. Česti su sekundarni bakterijski mastitisi, te privremena ili trajna neplodnost. Izrazito mršavljenje zaraženih životinja uzrokuje značajno smanjenje rasta u tovnih goveda. Duboke lezije po koži ostavljaju trajne ožiljke i smanjuju vrijednost kože.

Na nacionalnoj razini štete se očituju u ograničenjima u trgovini živih životinja i proizvoda životinjskog podrijetla te skupim mjerama suzbijanja i iskorjenjivanja bolesti. (usmrćivanja i uklanjanja svih goveda u zaraženom uzgoju).

Kako je za širenje bolesti ključna brzina dijagnosticiranja prvog slučaja bolesti i promptno provođenje mjera, neophodno je svaku promjenu zdravstvenog stanja životinje ODMAH I BEZ ODGAĐANJA prijaviti veterinaru. Na taj način se 90% epidemije može ograničiti na usko područje oko inicijalnog slučaja bolesti.

Stoga se posjednici životinja pozivaju na punu suradnju te da:

  • svaku promjenu zdravstvenog stanja životinja ODMAH I BEZ ODGAĐANJA prijave svom veterinaru ili veterinarskom inspektoru
  • što je više moguće smanje kontakt između vektora i goveda

     

  • tretiraju objekte u kojima se drže životinje registriranim insekticidnim sredstvima, a životinje repelentnim sredstvima, prema uputi proizvođača.
  •  

  • na svojim gospodarstvima mogućnost razvoja vektora svedu na najmanju moguću mjeru!

Uprava z veterinarstvo i sigurnost hrane pripremila je korisne informacije  o bolest koje su dostupne na webu Uprave http://www.veterinarstvo.hr/default.aspx?id=2353.

 

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPoslodavac koji nije plaćao osiguranje i ozljeda na radu
Sljedeći članakNajava konferencije Mladi u ruralnom području
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.