Objavljen je Pravilnik o ribolovnim mogućnostima za ribolov okružujućom mrežom plivaricom – srdelarom. Navedeni propis sadrži odredbe dosadašnjeg Pravilnika o prostornom i vremenskom ograničenju obavljanja gospodarskog ribolova na moru okružujućom mrežom plivaricom srdelarom, odredbe o ograničenju ribolovnog napora prenesene iz preporuka Opće komisije za ribarstvo Sredozemlja (General Fisheries Commission for the Mediterranean – GFCM) te razdoblja redovite zabrane obavljanja gospodarskog ribolova koje su do sada bile propisane Pravilnikom o obavljanju gospodarskog ribolova na moru okružujućom mrežom plivaricom srdelarom.

Osim navedenog, propisom se ograničava ukupni ulov male plave ribe (iglice (Belone belone gracilis),inćuna (Engraulis encrasicolus), papaline (Sprattus sprattus), lokarde (Scomber colias), skuše (Scomber scombrus), srdele (Sardina pilchardus), srdele goleme (Sardinella aurita) i šaruna (Trachurus trachurus iTrachurus mediterraneus) na75 tona po plovilu za svako mjesečno razdoblje počevšiod 30. lipnja 2017. godine do 31. prosinca 2017. godine.

Pravilnik uključuje iznimku kojom se omogućava ribolov u području:rt Oštro (Kraljevica) –Prapratni rt (o. Cres) –rt Selzinert Veli Pin (o. Plavnik) –rt Mali Pinrt Sv. Mikula (o. Krk) –rt Kijacrt Lipica od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika do 31. kolovoza 2017. godine.

Pravilnik se primjenjuje od danas, 21. srpnja 2017. godine.

 „Ovim propisom od danas dodatno štitimo resurs male plave ribe u Jadranu uvažavajući pravila usuglašena na međunarodnoj razini. Ipak, nama su zaštita našeg mora i naših ribara na prvom mjestu. Stoga smo u dogovoru sa svim dionicima ovog sektora kontinuirano nadograđujemo propise koji će osigurati zaštitu male plave ribe u Jadranu i omogućiti razvoj održivog ribarstva. Mala plava riba daleko je najzastupljenija u ukupnom ulovu ribe u Jadranu i najtraženija među našim potrošačima. Uz ovakvu razinu zaštite resursa male plave ribe potrošači će i dalje imati mogućnost izabrati najkvalitetniju domaću ribu, a ribari će i dalje imati pune mreže“, izjavio je ministar Tomislav Tolušić.

Prethodni članakUskoro 20 mil. eura za požarom uništena poljoprivredna gospodarstva
Sljedeći članakKoje vrste biljaka uzgajati na otoku?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.