S porastom broja stanovnika u svijetu smanjuje se količina poljoprivrednog zemljišta raspoloživog po stanovniku. Prema predviđanjima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), poljoprivrednici će do 2050. godine morati održivo proizvoditi oko 50 posto više uroda za prehranu svjetskog stanovništva. Da bi ta formula funkcionirala u budućnosti, u poljoprivredi će biti potrebne zaštita usjeva i tehničke inovacije koje moraju biti ekološki prihvatljive u najvećoj mogućoj mjeri. Kako bi se to ostvarilo, Bosch i Bayer sada su udružili snage. U okviru trogodišnjeg istraživačkog partnerstva te će tvrtke razviti pametnu tehnologiju prskanja koja povećava učinkovitost uporabe pesticida. „Uz pametnu tehnologiju prskanja korov se s polja uklanja na održiv način. Time se čuva urod i štiti okoliš,” izjavio je dr. Markus Heyn, član upravnog odbora tvrtke Bosch. Taj će istraživački koncept biti predstavljen na ovogodišnjem specijaliziranom sajmu Agritechnica u Hannoveru.

Prskanje i očuvanje
Usjevi, kao što su kukuruz i pšenica, zajedno s korovom konkuriraju za vodu, hranjive tvari i mjesto pod suncem, a zbog toga su i žetve lošije. Uporaba herbicida u velikim razmjerima danas je obično jedino rješenje za učinkovitu borbu protiv tih nepoželjnih biljaka, iako korov na polju ne raste uvijek ravnomjerno. Kao posljedica toga, usjevi i obradiva tla također se prskaju SZB-a, a to može biti štetno za okoliš.
„Zajedno s Boschem želimo ostvariti nova dostignuća kombiniranjem različitih tehnologija. Naš je cilj uporaba herbicida samo na mjestima gdje su zaista potrebni”, rekao je Tobias Menne, voditelj odjela za digitalizaciju poljoprivrede u Bayeru. Korov je teško identificirati, osobito u ranoj fazi njegova rasta. Nova pametna tehnologija prskanja s pomoću senzora kamere može razlikovati usjeve od korova te uz uporabu posebne tehnologije primjene pesticide ciljano prska po korovu, čime se smanjuje utjecaj na okoliš. „Pametnom tehnologijom prskanja donosimo više inteligencije na polja,” izjavio je dr. Johannes-Jörg Rüger, voditelj Boscheve jedinice za gospodarska i terenska vozila. Od prethodnih sustava dostupnih na tržištu razlikuje se po tome što oni osiguravaju samo „otkrivanje zelenila”, ali ne mogu razlikovati usjeve od korova.

X označuje mjesto
To funkcionira na sljedeći način: prije nego što se poljoprivrednici odvezu na svoja polja, digitalni „upravitelj poljem” pomaže im procijeniti stanje u polju i preporučuje najbolje vrijeme za tretiranje korova. U jednom koraku korov se precizno identificira te se sredstvo za zaštitu bilja (herbicid) prska u jednom postupku, dok prskalica za usjeve prolazi poljem. Više kamera raspoređenih po cijeloj širini prskalice za usjeve snima kontinuirani niz fotografija, identificira različite korove i omogućuje određivanje optimalnog tretiranja. Dok prskalica za usjeve još prolazi poljem, herbicid se prska u potrebnoj količini i mješavini na temelju odgovarajućih parametara primjene. Cilja se korov, a područja bez korova ostaju nedirnuta. Sve se to odvija munjevitom brzinom, u milisekundama.
„Pametna tehnologija prskanja velik je korak u borbi protiv korova,” rekao je Björn Kiepe, voditelj jedinice za agronomiju u Bayerovu odjelu za digitalizaciju poljoprivrede. „Kombiniramo modernu tehnologiju identifikacije korova s mogućnošću primjene različitih aktivnih tvari ovisno o zahtjevima situacije. Taj je postupak vrlo precizan, uz prostornu razlučivost mnogo manju od jednog metra. To poljoprivrednicima još više olakšava primjenu održive zaštite usjeva.” Najvažnije je to što sustav uzima u obzir prethodna tretiranja, interakciju različitih aktivnih tvari i najbolju moguću razinu učinkovitosti upotrebljavanih herbicida da bi se spriječio razvoj otpornosti korova.
Glavna fokusna područja u Boshevu istraživanju su visokoučinkovita tehnologija senzora, inteligentni postupci analize i sustav za selektivno prskanje. Bayer u partnerstvu s Boschem primjenjuje iskustva stečena u područjima geografskih informacijskih sustava (GIS), uključujući razvoj algoritama kao temelja za odlučivanje u agronomiji, integrirane zaštite usjeva, tehnologije formula i tehnologije primjene.

 

G.L.

 

 src=

 

Prethodni članakZašto je octikavo vino najbolje preraditi u ocat?
Sljedeći članakZašto je za uzgoj lijeske u Lici važna i mikrolokacija kao i karakteristike tla?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.