17. lipnja obilježava se Dan dezertifikacije i suše. Povodom toga, predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir pozvala je na odgovorno ponašanje u raspolaganju i korištenju tala. Upozorila je na nedostatak prikladnog zakonodavstva Unije kojim bi se regulirala pitanja upravljanja tlom. To rezultira degradacijom tala i na nacionalnoj i na europskoj razini.

Problem je prepoznala i Europska komisija svjesna učinaka erozije i gubitka organskog ugljika u tlu kao i potencijalnih opasnosti dezertifikacije,  navodeći u Strategiji o bioraznolikosti kako će gubitak bioraznolikosti i kolaps ekosustava biti među najvećim opasnostima za čovječanstvo u sljedećih deset godina. Ovo predstavlja i značajnu prijetnju  temeljima našega gospodarstva, a procjenjuje se kako posljedice degradacije zemljišta na godišnjoj razni iznose od 5,5 – 10,5 bilijuna eura u svijetu.

Upravo se zbog navedenog Europska komisija odlučila na ažuriranje tematske strategije EU-a o zaštiti tla čije se donošenje očekuje u narednim mjesecima.

Ovom bi se inicijativom, kao dijelom europske Strategije o bioraznolikosti do 2030. godine ažurirala važeća strategija o zaštiti tla. Namjera je postizanje neutralnosti degradacije zemljišta. Ciljevi su usmjereni prema zaštiti plodnosti tla, smanjenju erozije i zatvaranju tla. Također i prema povećanju organske tvari u tlu, identificiranju onečišćenih lokacija, obnovi degradiranih zemljišta i definiranju pojma „dobrog ekološkog stanja“ vezanog uz tlo.  

Dan dezertifikacije i suše s ciljem tranzicije degradiranog u zdravo

Dan dezertifikacije i suše ove je godine za temu imao tranziciju degradiranog u zdravo tlo. To je prilika da se podsjetimo svih dobrobiti koje nam tlo nosi. Od onih vezanih uz ekonomsku otpornost, stvaranje radnih mjesta, povećanje dohotka i povećanje sigurnosti opskrbe hranom. Sve do oporavka bioraznolikosti i utjecaja na ograničavanje klimatskih promjena. Tlo, kao jedan od najsloženijih ekosustava nije samo stanište organizama koji u njemu žive i reguliraju ključne usluge ekosustava poput plodnosti tla i kruženja hranjivih tvari. Tlo je i najveće kopneno skladište ugljika čijom sekvestracijom se regulira utjecaj klimatskih promjena. 

Funkcije tla su ovisne o ukupnoj bioraznolikosti, a tlo je izloženo degradaciji. Degradacija je potaknuta prvenstveno ljudskim aktivnostima. Loše upravljanje zemljištem, prenamjena zemljišta, korištenje okolišno neosjetljivih poljoprivrednih i šumarskih praksi napuštanje zemljišta, klimatske promjene erozije itd. Zbog toga se sve više smanjuje i kapacitet tla za pružanje usluga ekosustava društvu u cjelini.

 -Zato je potrebno održivo gospodarenje tlom. Kako poljoprivrednim, tako i šumskim. Potrebno je i planiranje ulaganja u izbjegavanje njegove degradacije. Potrebna je i obnova degradiranog zemljišta. Sve to kako bismo generacijama koje dolaze osigurali stabilnost osnovnog resursa za proizvodnju hrane, istaknula je Petir.

Prethodni članakDronovi u poljoprivredi – jeftiniji i produktivniji
Sljedeći članakKoju agrotehničku mjeru odabrati uslijed nestabilnog vremena?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.