Svečana proslava te obilježavanje 125 godina rada i postojanja Bc Instituta, kao i tradicionalni Dan polja hibrida kukuruza i soje održani su sredinom rujna u Rugvici gdje se okupilo oko 300 uzvanica i uzvanika. Na obljetnici su govorili i državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak, predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir, dekan Agronomskog fakulteta u Zagrebu prof. dr. sc. Ivica Kisić, predstavnik partnerske tvrtke Poljodar tim iz Daruvara dr.sc. Mijo Sabolić te Omer Ahmetović iz tvrtke Agropest iz Gračanice u BiH.

Nazočili su i mnogobrojni vjerni kupci te partneri iz Slovenije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Makedonije, Mađarske, Albanije, Rumunjske, Italije, Češke pa i Brazila.

Stvoreno 400 novih kultivara!

Svečani govor uvodno je održaopredsjednik Uprave dr.sc. Ivica Ikić koji je tom prilikom prenio pozdrave predsjednika Nadzornog odbora Daniela Škore, većinskog vlasnika Bc Instituta.

Bc Institut je osnovan daleke 1897. godine kao Kraljevsko hrvatsko-slavonski kemijsko analitički zavod. U svojoj je 125 godina dugoj povijesti više puta mijenjao ime da bi 1994. godine dobio današnje ime Bc Institut za oplemenjivanje i proizvodnju bilja. U proteklih 75 godina kontinuiranoga rada na oplemenjivanju stvoreno je gotovo 400 novih kultivara, hibrida kukuruza, sorata strnih žitarica i krmnoga bilja.

Vrijedno je istaknuti da je upravo u Bc Institutu stvoren i kreiran prvi hibrid kukuruza na ovim prostorima Bc 590. I to samo nekoliko godina nakon što je prvi hibrid kukuruza stvoren u SAD-u. Kreirao ga je inženjer Drago Palaveršić, pod čijim je vodstvom kreirano ukupno 60 linijskih hibrida kukuruza. Ukupno je pet generacija oplemenjivača i stručnjaka radilo i još uvijek radi na poslu stvaranja novih kultivara, za koji mi volimo reći da je izuzetno mukotrpan i težak, ali opet poseban jer ima iznimnu važnost za našu poljoprivrednu proizvodnju, njezin rast i razvoj.

Svečanost obljetnice 125 godina postojanja Bc Instituta
Dr. sc. Ivica Ikić predsjednik Uprave Bc Instituta

Najveća domaća sjemenarska tvrtka

Bc Institut danas je privatna tvrtka, dioničko društvo u kojoj je zaposleno 125 djelatnika. Na razini Bc Grupe ukupno je zaposleno 170 djelatnika. Najveća smo domaća sjemenarska tvrtka potpuno okrenuta tržištu u Hrvatskoj i inozemstvu. Poslovanje Bc Instituta financirano je 100 % prodajom sjemena vlastitih kreacija. Posjedujemo vlastite oplemenjivačke programe kukuruza, strnih žitarica i krmnog bilja. Na ostalim programima surađujemo s renomiranim svjetskim tvrtkama. Primjenjujemo najviše standarde kvalitete sjemena i poštujemo sve zakonske propise povezano sa zaštitom okoliša.

Unatoč prisutnosti svih svjetskih multinacionalnih tvrtki na domaćem tržištu i nadalje držimo jednu od vodećih tržišnih pozicija kod pojedinih kultura. Kod drugih kontinuirano povećavamo plasman svojih kreacija. U ovome trenutku naše sjeme izvozimo na više od 20 svjetskih tržišta tragajući konstantno za novim partnerima i kupcima. Ukupno danas godišnje proizvedemo, doradimo i upakiramo 20.000 tona sjemena. Njihova se tržišna vrijednost kreće oko 30-ak milijuna eura. Kontinuirano ulažemo i investiramo određena financijska sredstva. Sve kako bismo ponajprije modernizirali i dodatno opremili svoje postojeće doradne kapacitete te obnovili poljoprivrednu mehanizaciju koja nam je potrebna za sve poslove u oplemenjivanju bilja i sjemenarstvu, rekao je Ikić.

Ivica Ikić- predsjednik Uprave Bc Instituta, Jelena Đugum iz Hrvatske gospodarske komore te desno Ante – Janko Bobetko iz HAMAG – BICRO-a

Moderna i stabilna tvrtka

Bc Institut i u budućnosti vidimo kao modernu i stabilnu tvrtku čiji će cilj i nadalje biti praćenje najnovijih dostignuća u oplemenjivanju i sjemenarstvu bilja. I to znanstvenim i stručnim usavršavanjem kako bismo stvorili nove, moderne i konkurentne hibride kukuruza i sorte strnih žitarica. Naša strategija za nadolazeće razdoblje sigurno je i zadržavanje i po mogućnosti povećavanje tržišnog udjela sjemena ratarskih kultura u Hrvatskoj. Zatim i pronalaženje novih tržišta i kupaca koji će nam omogućiti daljnje povećavanje izvoza sjemena Bc kreacija, razvoj novih projekata i proizvoda brenda Izidor. Također definitivno planiramo razvijati i širiti posao ugovaranja svih poljoprivrednih kultura preko naše tvrtke Bc Agroslavonija d.o.o. te aplicirati i uspjeti povući i dobiti određena sredstva iz raznih projekata EU-a.

Novija svjetska povijest ne pamti ovakvu zdravstvenu krizu, bitku protiv ovakve pandemije niti ovakvo ograničenje slobode kretanja i zastoj ekonomije kakav smo imali u protekle dvije godine zbog zaraze koronavirusom. Nadamo se da ćemo jednako tako uspjeti prevladati i ovu aktualnu krizu. Ona je izazvana groznim ratom koji se vodi u Ukrajini. Rat osim ljudskih žrtava i razaranja ima goleme posljedice na naš život i poslovanje. No unatoč svim tim problemima i izazovima koji su ispred nas, naši razvojni planovi i investicije idu dalje. Sigurni smo da će to donijeti dobre rezultate u godinama koje su pred nama, kazao je Ikić.

Zahvala svima

Na kraju hvala vam svima što ste sve ove godine s nama i uz nas i što nam dajete podršku surađujući, kupujući i sijući naše kultivare koje smo svih ovih godina vrijedno i marljivo kreirali. Vaša prisutnost i danas na ovome skupu u ovako velikom broju daje mi za pravo ustvrditi da prepoznajete našu želju i volju da i nadalje stvarajući nove i moderne kultivare pridonosimo unaprjeđenju poljoprivredne proizvodnje i gospodarskom razvoju Hrvatske.

Nama je to velik poticaj za daljnji kvalitetan rad i razvoj kako bismo i dalje nastavili uspješno poslovati. Usuđujem se reći da je danas hrvatsko oplemenjivanje bilja i sjemenarstvo na svojevrsnoj prekretnici. Mislim da je na svima nama koji radimo u poljoprivredi odgovornost da ga sačuvamo i nadalje razvijamo na korist naših poljoprivrednih proizvođača. Bez obzira na sve izazove koji nam stoje na tom putu. Njih je uistinu mnogo, uvjeren sam da ćemo zajedničkim nastojanjima u tome i uspjeti, naglasio je Ikić.

Zadovoljni postignutim!

Đuro Lukić, dipl. ing. agr. direktor sektora marketinga Bc Instituta odgovorio je na pitanje o sadašnjoj situaciji u Bc Institutu te o budućim planovima i stremljenjima:

Zadovoljni smo sa trenutnom situacijom i što se tiče dostignuća u oplemenjivanju bilja što nam je inače glavni posao. Imamo kontinuitet rada u stvaranju hibrida kukuruza, stvaraju se sve bolji i bolji hibridi. Isto tako imamo kontinuitet u stvaranju sorata strnih žitarica, ovog trena odlične i vrlo konkurentne sorte strnih žitarica. To će se pogotovo pokazati u ovogodišnjoj jesenskoj sjetvi gdje očekujemo da će se povećati zastupljenost naših sorata strnih žitarica. Zadovoljni smo i sa programom soje koji radimo u suradnji s jednom kompanijom Sis iz Italije. Naše sorte soje su se pokazale u ovo ekstremnoj lošoj godini, sušnoj su se pokazale kao najbolje.

Informacije sa terena govore da su 20 do 30 posto rodnije u ovim uvjetima. Tako da očekujemo daljnji trend korištenja sorata našeg sjemena soje. Što se tiče proizvodnje sjemena tu je situacija malo teža. Proizvodnja sjemena kukuruza će biti nešto slabija nego inače zbog ekstremne suše. Kako u Hrvatskoj tako u zemljama gdje proizvodimo sjeme Bc hibrida. Međutim sjemena za proizvodnju BC hibrida će biti dovoljno. Ono što je bitno i čemu težimo je da nađemo neke nove forme organizacije proizvodnje sjemena kukuruza. Proizvodnja sjemena općenito je u krizi u svijetu nedostatku zbog nedostatka radne snage i sve većih troškova proizvodnje.

Što se tiče budućnosti cilj nam je zadržati ovu poziciju koju imamo, zastupljenosti naših sorata i hibrid kako na domaćem tržištu tako i na inozemnom tržištu. Poznato je da izvozimo na više od 20 inozemnih tržišta naše sjeme. Kad se gleda bilanca prodaje sjemena gotovo da polovina sjemena koje prodajemo u Hrvatskoj isto toliko i izvozimo! Najviše u izvozu ide sjeme Bc hibrida kukuruza, zatim strnih žitarica. Soju za sada izvozimo samo u Bosnu i Hercegovinu i Srbiju. Cilj nam je intenzivirati oplemenjivanje, stvarati konkurentne hibride i sorte u narednom periodu što smatramo svojim potencijalima koje imamo. Što se tiče ljudskih resursa – tehnike, tu puno ulažemo u zadnje vrijeme. Nadam se da ćemo moći održati korak s najboljima u svijetu što se tiče oplemenjivanja tj. stvaranja novih kultivara.

Đuro Lukić, direktor sektora marketinga u Bc Institutu

Spremni za jesensku sjetvu!

Što se tiče ozime sjetve, mi smo spremni. Ponudit ćemo tržištu dovoljno sjemena svih strnih žitarica kako pšenice, kako pšenice tako i ječma te ozime zobi. Smatramo da će biti povećani interes za strne žitarice iz razloga što su sve jarine podbacile, a strne žitarice su dobro prošle, rekao je Lukić.

Obilazak polja hibrida kukuruza te sorti soje

Tradicionalno obilazak polja Bc hibrida kroz pokusno polje hibrida kukuruza predvodio je dr. sc. Mirko Jukić.  Najrodniji hibrid u nas je moderan hibrid BC 415 iz FAO grupe 450, hibrid novije generacije kreiran za intenzivnu proizvodnju zrna kojeg krasi odličan rani porast. Krupnih je klipova, čvrste stabljike otporne na lom i polijeganje te odlično reagira u gustim sklopovima, tolerantan je i otporan na stres te visokih prinosa po hektaru. Predstavljeni su Bc hibridi BC38W i BC462 iz kojih se proizvodi bijela i žuta palenta odnosno Izidor brašno koje su i uzvanici mogli degustirati u vidu kuhane palente poslužene s vrhnjem kao i ukusnih flipsova s raznim dodacima.

Degustacija izvanrednih proizvoda brenda Izidor- bijele i žute palente te flipsa
Mirko Jukić predstavio je hibrid kukuruza koji je u nas najrodniji- BC415

Obilazak sorti soje predvodio je direktor sjemenarskog sektora Kristijan Puškarić, dipl. ing. agr.:

Pažljivo smo birali nešto što je drugačije te konkretno ono što će poljoprivrednicima koji siju soju dati rješenje za njihove potrebe. Osim sorata Pedro, Bahia, Ascasubi i Amma te dvije posve nove sorte iz suradnje s Agronomskim fakultetom iz Zagreba – Zagorka i Maksimirka, u budućim sezonama očekujte još više noviteta jer naš program soje proširit ćemo na sortiment koji će obuhvatiti i vrlo rane sorte soje i iz istog segmenta dozrijevanja pa možda i nešto kasnijih sorata. Osim u Hrvatskoj, isti program soje širimo i na susjedne zemlje.

Dan polja kao i svečano obilježavanje 125. obljetnice postojanja Bc instituta nastavilo se uz svečani ručak u restoranu Čuljak, a Bc Institut se zahvalio svim uzvanicima, uzvanicama i posjetiteljima.

Kristijan Puškarić – direktor sjemenskog sektora U Bc Institutu u Rugvici u pokusnom nasadu soje

Više slika pogledajte u galeriji:

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakU e-savjetovanju Natječaj za opremu za navodnjavanje
Sljedeći članakStrojno čišćenje u vinogradu – mobilno visokotlačno čišćenje hladnom vodom
Kristina Pawelitsch, mag.ing.agr.
Rođena je 1974. g. u Crailsheimu u Njemačkoj, a diplomirala je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na temu Valorizacija početnog rasta i potencijala rodnosti Lovranske trešnje. Urednica je Gospodarskog lista i autorica stručnih članaka iz raznih područja poljoprivrede, a surađuje i s udrugama iz područja poljoprivrede. Kristina Pawelitsch rođena je 1974. godine u Njemačkoj , u Crailsheimu. OBRAZOVANJE: • U Krapini završava srednju školu za prirodoslovno- matematičkog tehničara • 2002. diplomirala na Sveučilištu u Zagrebu, na Agronomskom fakultetu i stekla zvanje magistra inženjerka hortikulture. Diplomirala je na temu Valorizacija početnog rasta i potencijala rodnosti lovranske trešnje. • govori tečno njemački i engleski (Vodnikova škola, Zagreb , 6. stupanj poslovnog engleskog i završni stupanj konverzacijskog njemačkog u školi Sokrat u Zagrebu) RADNO ISKUSTVO: Od lipnja, 2017. godine urednica u Gospodarskom listu. Prijašnje radno iskustvo: radila u AQUAARTu kao projektant automatskih sustava navodnjavanja. Nakon toga radi kao referent nabave u Würth Group na poslovima uvoza i izvoza za strano tržište, pretežno Njemačka i Švicarska. Aktivni je član Udruge Akram (Udruga za hrvatsko savršeno naselje), a pisala je i u časopisima ''Vita'' i '' Sto posto prirodno''.