Danas ističe rok za prijavu na natječaje za mjere Restrukturiranje i konverzija vinograda i Promidžba na tržištima trećih zemalja

 

Ovim putem obavještavamo sve potencijalne korisnike mjera Restrukturiranje i konverzija vinograda i Promidžba na tržištima trećih zemalja iz Nacionalnog programa pomoći sektoru vina 2014. -2018. da je rok za prijavu i dostavu obvezne dokumentacije ponedjeljak, 17. ožujka 2014. u 23:59 sati.

Podsjećamo, Nacionalni program pomoći sektoru vina u razdoblju od 2014. do 2018. godine, predviđa tri mjere korištenja tzv. “vinske omotnice” koja služi vinarima i vinogradarima za financiranje svojih djelatnosti. Vinska omotnica iznosi 11,9 milijuna eura godišnje, a vinari i vinogradari mogu je koristiti kroz mjere:

  • Restrukturiranje i konverzija vinograda podrazumijeva ulaganja u strukturne promjene postojećih površina zasađenih vinogradima
  • Investicije u vinarije i marketing vina odnosi se na investiranje i marketing vina te unapređenje postojećih imanja, podruma i  opreme
  • Promidžba na tržištima trećih zemalja namijenjena je financiranju promidžbe na tržištima trećih zemalja i na taj način omogućuje povećanje izvoza vina izvan zemalja članica.

Korisnici mjere Restrukturiranje i konverzija vinograda mogu biti proizvođači (fizičke ili pravne osobe) upisani u Vinogradarski registar. Po jednoj prijavi, korisnik može tražiti potporu za prihvatljive troškove koji nisu manji od EUR 10.000, dok maksimalni iznos potpore po projektu iznosi EUR 750.000. Razina potpore iznosi 50% ukupno prihvatljivog troška, a ne više od maksimalnog iznosa/ha prihvatljive površine vinograda za pojedinu aktivnost.

Korisnici mjere Promidžba na tržištima trećih zemalja su proizvođači vina (fizičke ili pravne osobe) upisani u Vinogradarski registar, javna tijela utemeljena zakonom koja predstavljaju proizvođače vina, osim korisnika Državnog proračuna, te udruge proizvođača vina i zadružni savezi (čije su članice barem tri zadruge koje se bave proizvodnjom vina). Podnositelj prijave, proizvođač vina, mora biti upisan u Vinogradarski registar i imati godišnju proizvodnju veću od 10.000 litara vina (prema izjavi o proizvodnji), a udruge proizvođača vina i zadružni savezi čiji proizvođači (članovi) moraju imati ukupnu godišnju proizvodnju veću od 25.000 litara vina (prema izjavama o proizvodnji).
Minimalni iznos potpore po projektu je EUR 3.000, dok je maksimalni iznos potpore po projektu EUR 100.000 iz sredstava Europske unije, a dodatno postoji mogućnost da se i iz sredstava Državnog proračuna Republike Hrvatske odobri potpora po projektu u maksimalnom iznosu do EUR 60.000. Razina potpore iznosi do 80% od ukupno prihvatljivih troškova, a isti korisnik može podnijeti najviše pet prijava godišnje za različite projekte odnosno za različita tržišta trećih zemalja.

Dozvoljena ulaganja unutar mjere su objavljivanje reklama u medijima trećih zemalja (tisak, televizija, radio, internet), ulaganja u odnose s javnošću, promidžbu i marketing, uključujući organizaciju informativnih putovanja u Hrvatsku, promociju imidža Hrvatske, promotivne prodaje, ulaganja u izradu i distribuciju promotivnih materijala za tržišta trećih zemalja te ulaganja u sudjelovanje na sajmovima i drugim događanjima na tržištima trećih zemalja.

Ostale uvjete propisane pravilnicima o njihovoj provedbi (NN 146/13) možete vidjeti ovdje – http://www.apprrr.hr/trzisna -potpora -814.aspx
 
Dodatne informacije za mjeru Restrukturiranje i konverzija vinograda u 2014. godini možete saznati na: 01/6002 855.
Dodatne informacije za mjeru Promidžba na tržištima trećih zemalja u 2014. godini možete saznati na: 01/6002 818.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKad i zašto se odlučiti na blanjanje tla?
Sljedeći članakJavni poziv za zakup na području Općine Pojezerje – 17. ožujka 2014
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.