Od svih vodnih resursa našeg planeta, manje od 1 posto je iskoristivo. Na Svjetski dan voda, koji se obilježava 22. ožujka, svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF poziva donosioce odluka, ali i sve građanke i građane, da osvijeste važnost vode, zaštite vodne resurse i pridonesu očuvanju nezamjenjivog resursa bez kojeg život na Zemlji ne bi bio moguć.

Dok su svake godine klimatski ekstremi sve izraženiji, globalna potražnja za vodom svake godine raste te se procjenjuje kako će do 2050. godine narasti i do 55 posto, najviše zbog rastuće proizvodnje. Istovremeno se gotovo dvije trećine svjetske populacije barem jedan mjesec u godini suočava s redukcijama vode. Izazovi i rizici dostupnosti pitke vode svake godine će biti sve veći ako ne promijenimo način ophođenja vodom i ne shvatimo da će slavina jednom presušiti.

Hrvatska je zemlja bogata pitkom vodom, zbog čega nerijetko njezinu dostupnost uzimamo zdravo za gotovo. Desetljećima se našim vodnim resursima loše gospodari – od zagađenja otpadnim vodama i otpadom, izgradnjom malih hidroelektrana i neodrživih brana do nekontroliranog iskapanja šljunka i pijeska, sječe šuma uz rijeke, betonizacije i kanalizacije prirodnih vodotoka. Najveću žrtvu ovakvog “razvoja” podnijeti ćemo upravo svi mi.

„Nažalost, donosioci odluka i dalje nastavljaju sa štetnim projektima koji ugrožavaju opstanak svih živih bića. Umjesto nastavljanja negativnih praksi koje ubrzavaju gubitak prirode, a time i dostupne pitke vode, vrijeme je da se fokusiraju na obnovu rijeka i vlažnih staništa, rade na uklanjanju zastarjelih, nefunkcionalnih barijera, primjenjuju rješenja temeljena na prirodi, te podupiru održive poslovne prakse“, rekao je Zoran Mateljak, voditelj slatkovodnog programa WWF Adrije te dodao kako svatko od nas može biti dio rješenja.

No, još uvijek ima vremena za zaustavljanje ove krize. Moramo postati svjesni kako prava vrijednost vode nije u njezinoj konačnoj cijeni, iako je postala predmetom trgovine na vodećim svjetskim burzama. Za naša kućanstva, proizvodnju hrane, kulturu, zdravlje i dobrobit, obrazovanje, gospodarstvo i očuvanje prirode voda je od neprocjenjive vrijednosti.

I najmanje akcije, poput pravilnog odlaganja otpada, odabira održivih proizvoda ili zatvaranja slavine kada ne koristimo vodu, mogu doprinijeti smanjenju rizika gubitka vode. Pozivamo vas da se danas, na Svjetski dan voda, odlučite biti dio rješenja kako bi sačuvali vodu. Jeste li spremni boriti se za svoje ljudsko pravo?

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2015. do 2019. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakProljeće u zimi
Sljedeći članakPojava Influence ptica podtipa H5N8 kod labudova na području Vukovarsko- srijemske županije
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.