U Gospodarskom listu broj 20, od 1. studenog 2022. g., na stranici 69, objavljen je članak „Mlaćenica ili stepka – zaboravljeni napitak naših starih“ čiji je autor doc. dr. sc. Katarina Lisak Jakopović s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu.

Ovim putem se ispričavamo doc. dr. sc. Katarini Lisak Jakopović što je u tiskanom izdanju kraj njezinog imena uvršten članak „Kako napraviti mlaćenicu kod kuće?“ te što se nehotično spomenuti pasus može povezati s njezinim imenom. Napominjemo kako se desila omaška prilikom tiska lista te izvor članka nije naveden.

Izvor članka je https://krenizdravo.dnevnik.hr/prehrana/mlacenica-ili-stepka-kako-ju-napraviti-i-zasto-se-koristi

Ispričavamo se doc. dr. sc. Katarini Lisak Jakopović na nenamjerno učinjenom propustu. Ovdje navodimo kako spomenuti napitak koji se izrađuje kod kuće nije mlaćenica, već samo izgledom podsjeća na mlaćenicu. Obzirom da su greške uvijek moguće, a trudimo se da što manje griješimo, pozivamo sve one koji primjete bilo kakve kardinalne pogreške u Gospodarskom listu da nam se uvijek mogu javiti i upozoriti na grešku i/ili propust. Zahvaljujemo!

Prethodni članakEK odobrila hrvatski Strateški plan ZPP-a 2023.-2027.
Sljedeći članak3. studenog obilježava se Svjetski dan Jednog zdravlja
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.