Glavna uprava za zdravlje i sigurnost hrane Europske komisije na sjednici Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskoga parlamenta u Bruxellesu predstavila je zastupnicima trenutačno stanje i poduzete mjere EU-a za kontrolu afričke svinjske kuge. Njezin direktor Bernard van Goethem rekao je kako se od 2007. do 2014. godine epidemija afričke svinjske kuge širila s područja Gruzije prema Rusiji te je došla na rubne dijelove Europske unije. Bolest se najviše očitovala na području Poljske, Litve, Latvije, Ukrajine i Bjelorusije, a u protekloj i u ovoj godini mnogo je inficiranih divljih svinja pronađeno na malom području u Češkoj.
U raspravu se nakon izlaganja predstavnika Europske komisije uključila i hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir koja je napomenula kako u Hrvatskoj na svu sreću ne postoji problem s afričkom svinjskom kugom. Petir je Europsku komisiju upoznala s drugim problemom s kojim se suočava Hrvatska, a to je povećanje populacije divljih svinja.
„One su se u nekim regijama toliko namnožile da ulaze u dvorišta i uništavaju poljoprivredne usjeve. Hrvatski poljoprivrednici ne znaju i ne mogu se sami nositi s tim problemom“, rekla je Petir. „Hrvatska ima lovno-gospodarske osnove, no u njih nije unesen točan broj divljih svinja jer su se one u međuvremenu križale i s domaćim svinjama i njihov se broj povećao. Njihova populacija je bitno povećana“, naglasila je Petir. Ona je stoga predstavniku Europske komisije uputila pitanje što države članice u takvim situacijama mogu poduzeti da bi smanjile populaciju divljih svinja, kako bi pomogle poljoprivrednicima obraniti njihove usjeve i nasade.
Iz Europske komisije poručili su da su sve mjere kojima se može kontrolirati širenje populacije divljih svinja dostupne u Strategiji Afričke svinjske kuge za istočnu Europu. Kako bi kontrolirala širenje bolesti, Europska je unija uspostavila dva modela pomoći. Jedno su hitne mjere, odnosno europski fond u slučaju kad neka država članica potvrdi postojanje bolesti te programe za iskorjenjivanje afričke svinjske kuge jednom kada se bolest utvrdi. Jednako tako, to se odnosi i na preventivne programe u državama članicama u kojima bolest još nije prisutna, ali su u opasnosti jer graniče s pogođenom državom. U oba slučaja Europska unija državama članicama nadoknađuje do 75 posto opravdanih troškova za sprječavanje širenja bolesti. Mjere usmjerene na sprječavanje širenja bolesti financirane od EU uključuju smanjivanje populacije ženske divljači te zbrinjavanje ostataka uginule divljači kako bi se spriječilo daljnje širenje virusa u okolišu. Uredba EU br. 652/2014 ne predviđa poticaje u slučaju povećane populacije divljih svinja koje uništavaju poljoprivrednu plantažu, vinograde i sl.
U odgovoru na pitanja zastupnika napomenuto je kako lovci imaju veliku ulogu u sprječavanju širenja bolesti. Predstavljen je dobar primjer iz Češke u kojoj lovci prestaju loviti u okviru 50 km četvornih gdje je nađen virus kako ne bi uznemiravali zaraženu populaciju, a na područjima gdje obitavaju zdrave divlje svinje smanjuju populaciju odstrelom bređih ženki za što primaju i poticaje čime se širenje virusa stavlja pod kontrolu.
Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir rekla je da je svakodnevno kontaktiraju poljoprivrednici koji se više sami ne mogu nositi s rastućom populacijom divljih svinja koja im uništava njihove poljoprivredne kulture te je stoga pozvala hrvatsku Vladu, a posebice Ministarstvo poljoprivrede da u suradnji s Hrvatskim lovačkim savezom i Hrvatskom poljoprivrednom komorom pronađe rješenje ovog gorućeg problema.
G.L.
