Jeste li znali da graševina čini gotovo 45 % ukupno proizvedenog grožđa i tek nešto manje od 40 % ukupno proizvedenog vina u Republici Hrvatskoj? Naša najznačajnija sorta, uz malvaziju i plavac, sadi se na oko 25 % vinogradarskih površina u Hrvatskoj. Poznata je još pod imenom Riesling italico, Laški rizling, Welschriesling, Olasz Rizling, Grašac i Rizling Vlašsky. Službeni naziv sorte pod hrvatskim imenom graševina prije nekoliko je godina upisan u knjizi Wine Grapes, svojevrsnom atlasu svjetskih vina autorice Jancis Robinson. Potvrda je to iznimne kvalitete koju daje baš u hrvatskim vinogorjima, posebno Slavonije i Podunavlja.

Stoga ne čudi što smo joj posvetili i cijelu jednu konferenciju. 

Sve nijanse ove hrvatske vinske perjanice bit će otkrivene 27. svibnja u najvećem gradu Slavonije i Baranje na međunarodnoj konferenciji “GO – Graševina Osijek”.   

Konferenciju organizira Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) u suradnji s Turističkom zajednicom Osječko – baranjske županije i Udrugom Graševina Croatica, partnerima na projektu “Wine Tour Across Borders”, sufinanciranom kroz EU Interreg program Mađarska-Hrvatska. 

U sklopu bogatog programa konferencije bit će riječi o značaju graševine, povezivanju terroira i turizma, marketingu vina te pozicioniranju Hrvatske kao vinske zemlje, kao i klimatskim promjenama kojima svjedočimo. Održat će se i dvije panel rasprave – „Graševina jučer, danas, sutra“ i „Quo vadis vinska Hrvatska“ te degustacije vina, dakako graševine, koje će završiti vinskim festivalom Večeri vina i umjetnosti u osječkom Perivoju kralja Tomislava.

Sudjelovanje na konferenciji je besplatno, a prijava je obvezna. Kako je broj mjesta ograničen prijavite se čim prije (ime i prezime i organizacija) na grasevinaosijek@gmail.com

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakAmerički novinari i uvoznici posjetili su Zagrebačku županiju
Sljedeći članakOtvorene prijave za 4. hrvatsku konferenciju o procjeni rizika porijeklom iz hrane
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.