U sklopu Međunarodnog dana biološke raznolikosti i Dana zaštite prirode u Hrvatskoj djelatnici Nacionalnog parka Mljet organizirali su eko aktivnosti za učenike. Proveli su terenske aktivnosti s učenicima OŠ Mljet i edukativnu radionicu o važnosti ekosustava NP Mljet s učenicima Područne škole Goveđari.

Učenici su na edukativnoj radionici o oprašivačima čuli o njihovoj važnosti za razvoj plodova i sjemenki. Također i dugoročnog opstanka biljnih vrsta. Kukci su prema znanstvenim procjenama najbrojniji oprašivači, a u oprašivanju sudjeluje oko 220 tisuća različitih vrsta kukaca. U tropskim predjelima oprašivači mogu biti i veće životinje, kao što su šišmiši, ptice, oposumi, gušteri ili morski beskralješnjaci. U našem podneblju najvažniji oprašivači su pčele (skupina kukaca koja se znanstveno naziva Anthophila) i muhe lebdjelice (porodica Syrphidae).

Dio učenika potom je sudjelovao u sadnji aromatičnog bilja i formiranju vrta u blizini Upravne zgrade NP Mljet. Postavljen je i tzv. hotel za kukce s ciljem privlačenja i očuvanja korisnih kukaca. Neki kukci, poput bubamara, hrane se drugim štetnim kukcima koji su nametnici na biljkama poput lisnih uši. Hoteli za kukce mogu se postavljati tijekom cijele godine. Zimi će im hotel služiti kao zaklon od niskih temperatura i vjetra, a u proljeće kao mjesto za polaganje jajašaca. Postavljanje hotela za kukce blizu cvijeća pomoći će privlačenju oprašivača poput pčela, leptira i drugih kukaca koji traže nektar i pelud.

Međunarodni dan biološke raznolikosti i Dan zaštite prirode u Hrvatskoj obilježavaju se 22. svibnja, uz temu “Budi dio plana” i uz poziv na provedbu Globalnog okvira za bioraznolikost – The Biodiversity Plan, kojim bi se planetarno zaustavio gubitak bioraznolikosti.

Prihvaćanjem ovog Plana, u prosincu 2022., svijet se složio oko globalnog plana za transformaciju našeg odnosa s prirodom. Ciljevi su konkretne mjere za zaustavljanje gubitka bioraznolikosti do 2025. godine.

Prethodni članakKako se riješiti zlatnih mara?
Sljedeći članakZadatak za novog ministra
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.