Ekološka poljoprivreda u Hrvatskoj grana je proizvodnje koja ima veliki potencijal za razvoj, a strukturni podaci za 2017. godinu pokazuju da taj sektor polako, ali sigurno raste.

 

Broj ekoloških proizvođača u odnosu na 2016. povećan je za 13 posto, sa 3.564 na 4.023 poljoprivrednih gospodarstava, a rastao je i broj prerađivača za 14 posto (s 312 na 357). Površina zemljišta pod ekološkom proizvodnjom također se povećala za 3,2 posto, na 96.618 hektara, što je 6,2 posto ukupno korištenoga poljoprivrednog zemljišta.

 

„Rast proizvodnje bilježimo kod voća i maslina. Proizvodnja povrća je na istoj razini kao u 2016. godini. Bilježi se značajniji porast ekološke proizvodnje krumpira, uljarica, aromatskoga i ljekovitoga bilja. Proizvodnja žitarica i mahunarki nešto je niža, osim kod ječma koji bilježi rast“, rekla je Žaklina Jurišić, pomoćnica direktorice Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK.

 

Ekološka proizvodnja agruma i grožđa u 2017. pala je za 7, odnosno 10 posto u odnosu na 2016., a proizvodnja jagoda porasla je za 9 posto.

 

Broj grla ekološki uzgojene stoke u solidnom je porastu. Najveći rast od 36 posto je zabilježen u uzgoju svinja (s 1.083 na 1.468 grla), slijedi govedarstvo s porastom od 19 posto (s 14.422 na 17.226 grla), a pozitivan trend vidljiv je i u ekološkom uzgoju ovaca (9 posto) i koza (10 posto). Oštriji pad od 36 posto zabilježen je u uzgoju peradi, a smanjio se i broj pčelinjih zajednica za 17 posto.

 

„Unatoč rastu broja stoke kod goveda, svinja, ovaca i koza, bilježi se pad proizvodnje mesa, osim blagog povećanja kod goveđeg mesa. Proizvodnja ekološkog mlijeka povećana je za 12 posto, a pala je proizvodnja jaja za preko 16 posto, što je rezultat pada broja peradi“, kazala je Jurišić iz HGK.

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakStolisnik – hrana i lijek za perad
Sljedeći članakPrilog broja: Razvoj poljoprivredne mehanizacije
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.