Ekološka proizvodnja raste u EU-u. 8,5 % poljoprivrednog zemljišta EU-a 2019. bilo je pod ekološkom poljoprivredom. To je iznosilo 13,8 milijuna hektara, što je porast u odnosu na 9,5 milijuna hektara 2012., što je povećanje od 45,8 %. Zemlje koje čine većinu poljoprivrednog zemljišta EU-a pod ekološkom poljoprivredom bile su Španjolska (2,4 milijarde hektara, 17,4 % ukupnog EU-a), Francuska (2,2 milijarde hektara, 16,2 % ukupnog EU-a), Italija (2,0 milijardi hektara, 14,5 % ukupnog iznosa) i Njemačka (1,3 milijarde hektara, 9,4 % ukupnog EU-a) prema statističkim podacima Eurostata o ekološkoj poljoprivredi.

U cijelom vrijednosnom lancu u EU-u je bilo aktivno gotovo 344 000 ekoloških proizvođača i više od 78 000 ekoloških prerađivača. Ekološki poljoprivrednici imaju koristi od cjenovnih premija koje ekološki proizvodi dobivaju na tržištu i brzo rastuće potražnje krajnjih potrošača za ekološkim proizvodima. Tržište EU-a 2019. iznosilo je 38,8 milijardi eura na svjetskom tržištu od 106,4 milijarde eura, drugo nakon tržišta SAD-a s 48,2 milijarde eura. Velika tržišta u EU-u su Njemačka (12,0 milijardi eura) i Francuska (11,3 milijarde eura), prema statistici FIBL -a.

Izdaci potrošača po glavi stanovnika za ekološke proizvode najveći su u Danskoj (344 EUR, što odgovara 12 % kupovine prehrambenih proizvoda) i Luksemburgu (264 EUR, što odgovara 8 % kupovine prehrambenih proizvoda), prema statističkim podacima FIBL-a.

Povećava se osviještenost potrošača o znaku EU-a za ekološku proizvodnju. U 2020. 56 % ispitanika Eurobarometra prepoznalo je logotip, u usporedbi s 27 % u 2017. 80 % ispitanika smatra da su ekološki proizvodi prihvatljiviji za okoliš i da poštuju više standarde dobrobiti životinja.

Prethodni članakHrvatski ekološki proizvođač nominiran za prestižnu nagradu
Sljedeći članakMoramo povećati konkurentnost naših proizvođača!
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.