Tvrtka ENNA Fruit, vodeći dobavljač i otkupljivač voća i povrća u Hrvatskoj i regiji predstavila je novi model suradnje s domaćim kooperantima, proizvođačima voća i povrća. Kroz program lojalnosti kooperantima jamči otkup ugovorenih količina robe. Pritom im pruža tehnologijsku podršku kroz edukaciju i monitoring svih faza proizvodnje.

-Ključni benefit za našeg kooperanta u programu lojalnosti je sigurnost otkupa, dakle oni u loyalty programu imaju zajamčeni otkup dogovorenih količina i prioritet u otkupu kada dođe do zasićenja tržišta. Nudimo im i financijsku i administrativnu podršku kako bi se mogli potpuno posvetiti proizvodnji. S druge strane, takvom suradnjom mi kao dobavljač dobivamo kontinuitet u količini i kvaliteti robe te veći udio domaće robe u nabavi što nam znači i veću efikasnost u logistici, objasnila je Sanja Burić, predsjednica uprave ENNA Fruita.

Sanja Burić, predsjednica uprave ENNA Fruita predstavila je program lojalnosti kooperantima

Surađuju s više od tisuću kooperanata

Riječ je o tvrtki koja se bavi organizacijom proizvodnje, otkupom, čuvanjem, pakiranjem, plasmanom svježeg voća i povrća na domaće i inozemno tržište. Kupci su joj najveći trgovački lanci u Hrvatskoj i susjednim zemljama. Ima otkupne centre u Varaždinu, Donjem Miholjcu, Lozanu i Opuzenu, dok im je sjedište i distributivno-logistički centar u Dugom Selu.

Uz to, imaju i pogon za preradu svježeg voća i povrća u Slatini gdje proizvode slatki i kiseli asortiman za niz privatnih marki gotovo svih vodećih trgovačkih lanaca u Hrvatskoj, te za vlastiti brand DoOra. U sustavu ENNE Fruit je i voćnjak Obreška kod Kloštar Ivanića. Na 160 ha pod nasadima jabuke proizvode jabuku primarno za plasman na hrvatsko tržište.

Trenutno surađuju s više od 1000 kooperanata, a s dijelom njih planiraju uspostaviti čvršću suradnju. Suradnja, osim zajamčenog otkupa ugovorenih količina robe, donosi i niz drugih pogodnosti.

ENNA Fruit otkupni centar u Varaždinu

– Kooperant koji uđe u program lojalnosti može očekivati našu podršku u svim fazama, od planiranja, ugovaranja i podizanja proizvodnje, preko pomoći u vidu tehnologije i repromaterijala, pa sve do same berbe i otkupa. Svim ovim koracima dobivamo zaokruženi proces proizvodnje i proizvode u standardu kvalitete koji su kupci spremni platiti. Mi želimo biti podrška našim kooperantima tako da im naši agronomi i drugi stručnjaci budu na raspolaganju kroz cijeli proces proizvodnje, napominje Sanja Burić, predsjednica uprave ENNA Fruita.

Pritom dodaje kako je nešto jednostavnija podrška u dijelu organizacije proizvodnje povrća jer je tu fleksibilnost veća i lakše je zamijeniti jednu kulturu drugom, a puno je zahtjevnije planiranje podizanja trajnih nasada voća gdje je proizvođačima višegodišnji zajamčeni otkup najveća motivacija za ulazak u proizvodnju.

Kad je riječ o financiranju i tu mogu biti podrška u pripremi dokumentacije za podnošenje zahtjeva za financiranje ili pri apliciranju na određene programe sufinanciranja, potpora u rješavanju popratne administracije, a moguće je i osigurati kupovinu repromaterijala po povoljnim uvjetima.

Otkupni centar ENNA Fruit, Donji Miholjac
Pakiranje proizvoda u otkupnom centru ENNE Fruit u Donjem Miholjcu

Ozbiljni poslovni planovi

Da je riječ o ozbiljnim poslovnim planovima govore i podaci; ENNA Fruit lani je imala prihode oko milijardu kuna, tvrtka ukupno ima 400 zaposlenih, a u sezoni ta brojka se značajno poveća. Prodajno im je tržište trenutno oko 110.000 t godišnje, pri čemu je udio domaćeg voća i povrća manji od 50 posto. Cilj im je povećati taj udio, no napominju da je za to potrebno organizirati svojevrsnu plansku proizvodnju onoga što tržište traži. To će biti na korist proizvođačima koji će lakše plasirati svoju robu, ali i ENNi Fruit jer će imati kraće lance opskrbe u optimalnom temperaturnom režimu, odnosno imati robu koja će brže stići s polja do polica i zadržati svježinu.

Neke artikle u Hrvatskoj objektivno zbog klimatskih uvjeta ne mogu proizvoditi, ali nekima bi se mogla produljiti sezona kad bi se poštovale preporuke struke. Iskoraci u tom smjeru već su i učinjeni. Primjerice, s obzirom da je uočeno da u prvom kvartalu godine nema dovoljnih količina domaće mrkve, s kooperantima je dogovoreno da se orijentiraju na sorte mrkve koje su rezistentnije i mogu se dulje čuvati.

Pritom je ENNA Fruit u Varaždinu uložila u dodatne skladišne kapacitete za čuvanje mrkve, luka i krumpira te u praonicu i pakirnicu mrkve i krumpira, a što bi trebalo osigurati da se u prvom kvartalu godine umjesto uvozne, na tržište može plasirati domaća mrkva. Ovo je samo jedan od primjera koji pokazuje kako postoje potencijali rasta hrvatske poljoprivrede, pri čemu je potrebna suradnja proizvođača i onih koji plasiraju robu na tržište te prepoznaju potrebe kupaca.

Prethodni članakBiološka zaštita vinove loze
Sljedeći članakRazmjena sjemenja i sadnica u Jurketincu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.