Od 2015. godine Zajednička poljoprivredna politika EU uvela je nova pravila za provedbu i odobravanje izravnih plaćanja, a jedna od najsloženijih novosti je „zeleno plaćanje“ za provođenje poljoprivrednih praksi prihvatljivih za klimu i okoliš.
Korisnici koji imaju više od 10 hektara obradivog zemljišta (oranica) dužni su na svojem poljoprivrednom gospodarstvu provoditi zelenu praksu „Raznolikost usjeva“, a poljoprivrednici s više od 15 ha obradivog zemljišta dužni su na najmanje 5% obradivog zemljišta (oranica) prijaviti i održavati i „Ekološki značajne površine (EZP)“. Danas većina poljoprivrednika već ispunjava sve uvjete vezane uz zelene prakse, no neki svoje aktivnosti tek trebaju prilagoditi propisima kako bi ostvarili zelena plaćanja.

Kao pomoć u planiranju sjetve na obradivim površinama Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju pripremila je „EZP kalkulator“, interaktivni izračun (u programu MS Office Excel 2010) kojim poljoprivrednici mogu provjeriti jesu li obveznici zelenih praksi, te izračunati ispunjavaju li tražene uvjete, ili moraju mijenjati strukturu usjeva na svojem gospodarstvu. Detalji oko provedbe zelenih praksi – raznolikosti usjeva i ekološki značajnih površina, kao i očuvanja trajnih travnjaka – opisani su u brošuri „ZELENO PLAĆANJE“ koju možete preuzeti na linku http://www.apprrr.hr/brosure-4.aspx.

Prethodni članakJeste li aktivni poljoprivrednik- 31.12. rok za dostavu podataka o prihodima
Sljedeći članak1. poljoprivredna konferencija “Slavonika”, 17. ožujka 2016., Osijek
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.