Imazalil je aktivna tvar fungicida – sredstva za zaštitu bilja protiv gljivičnih bolesti poput plijesni. Dopušten je u EU za tretiranje sjemena žitarica, brojnih vrsta voća između ostalog i agruma te drugih poljoprivrednih proizvoda nakon žetve ili berbe.

 

U Europskoj uniji se aktivna tvar imazalil koristi već dugi niz godina, te je nakon ponovne ocjene odnosno procjene rizika koju je napravila Europska agencija za sigurnost hrane 2010. godine, ponovno odobrena za stavljanje na tržište 2011. godine, uz naravno sva propisana ograničenja vezano za zdravlje ljudi i okoliš.

 

U Hrvatskoj je odobreno jedno sredstvo za zaštitu bilja koje sadrži aktivnu tvar imazalil za primjenu na agrumima i stavlja se na tržište pod trgovačkim nazivom CITROSOL A IMAD 2. Može se koristiti u sortirnicama na limunu, mandarini i limeti i dopušten je za profesionalnu primjenu što znači da se može kupiti samo u specijaliziranim prodavaonicama poput poljoprivrednih apoteka. Obično se aplicira na plodove strojevima za nanošenje voska odnosno ugrađenim prskalicama na pokretnoj traci strojeva za sortiranje plodova jer je po formulaciji emulzija (ulje u vodi). Namjena mu je da štiti plodove od truleži koju uzrokuju plijesni, sprječava gubitak težine i usporava starenje ploda.

 

Procjenu rizika na temelju koje je odobrena registracija u Hrvatskoj izradio je Zavod za zaštitu bilja Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo uzimajući u obzir procjenu rizika Europske agencije za sigurnost hrane i izvješće Europske komisije iz 2011. godine. Maksimalno dopuštena količina imazalila u plodovima  agruma je 5 mg/kg. Nakon provedenih studija izloženosti ostacima ovog fungicida, a vezano za akutni i kronični rizik za zdravlje ljudi i djece uoči konzumacije tretiranih agruma, zaključeno je da je rizik za zdravlje prihvatljiv nakon uklanjanja kore agruma i to za limun, mandarinu i limetu.

 

Stoga svi tretirani plodovi moraju imati na deklaraciji upozorenje „Kora agruma nije za jelo. Tretirano imazalilom“. Ako su agrumi kao takvi stavljeni na tržište to je potpuno legalno, a potrošač je informiran.

 

Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo zdravlja u suradnji, provode godišnji monitoring pesticida u hrani. Nacionalni plan monitoringa pesticida se sustavno provodi već dugi niz godina. Ovaj plan izrađuje Ministarstvo poljoprivrede, a provode ga sanitarna inspekcija Ministarstva zdravlja, poljoprivredna inspekcija i veterinarska inspekcija Ministarstva poljoprivrede. Sanitarna inspekcija najvećim dijelom provodi uzorkovanje (u maloprodaji, veleprodaji, skladištima, te pri uvozu), a poljoprivredna inspekcija uzima uzorke iz poljoprivrednih skladišta na poljoprivrednim gospodarstvima, na mjestima pakiranja i otpreme odnosno na mjestima gdje se agrumi privremeno nalaze neposredno nakon žetve/berbe. Laboratorijske analize radi Hrvatski zavod za javno zdravstvo koji je ujedno i nacionalni referentni laboratorij za pesticide. U 2012. godini službenim uzorkovanjima na unutarnjem tržištu  bilo je obuhvaćeno 487 uzoraka voća i povrća od čega je dokazano bio neispravan samo jedan uzorak (cvjetača domaće proizvodnje). U 2013. godini sanitarna inspekcija je uzela s unutarnjeg tržišta 402 uzorka voća (uključujući agrume) i povrća i svi ispitani uzorci bili su zdravstveno ispravni, dok je na granici došlo do odbijanja dvije pošiljke  krastavaca i paprika u kojima je nađena povišena količina pesticida zbog čega nije dozvoljen uvoz u Republiku Hrvatsku. Za 2014. godinu je do sada u sklopu monitoringa uzet 301 uzorak u kojem su se određivali ostatci pesticida i svi uzorci su bili ispravni.  Monitoring uključuje i ispitivanje agruma na imazalil. Sukladno Nacionalnom planu monitoringa pesticida za 2014. godinu predviđeno je uzorkovanje agruma do kraja godine. Dodatno, postoji još i godišnji plan uzorkovanja na ostatke pesticida  sanitarne inspekcije, te je u studenom predviđeno pojačano uzorkovanje agruma.

 

Preporuka potrošačima je da pažljivo čitaju deklaracije i poštuju upozorenje da ne konzumiraju koru agruma, a prilikom kupovine agruma u rinfuzi imaju pravo zatražiti od prodavača sve podatke o proizvodu koji je iste dužan dati na uvid. Dosadašnji rezultati monitoringa ostataka pesticida u Hrvatskoj ne upućuju na prekoračenje dopuštenih količina ostataka pesticida u agrumima, te ne postoji opasnost od akutnog niti kroničnog trovanja ako se potrošači pridržavaju uputa na deklaraciji. Ipak, ukoliko potrošači uoče nepravilnosti ili posumnjaju u zdravstvenu ispravnost agruma, isto treba prijaviti sanitarnoj inspekciji Ministarstva zdravlja.

 

Izvor:Ministarstvo poljoprivrede

Prethodni članakTraktor godine 2015.
Sljedeći članakNewsletter 20/2014
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.