U Republici Hrvatskoj zabranjen je uvoz genetski modificiranog poljoprivrednog reprodukcijskog materijala, kao i proizvodnja istog, bilo u komercijalne svrhe, bilo u obliku poljskih pokusa, a na snazi je »nulta tolerancija« na uvođenje u okoliš živih genetski modificiranih organizama. Na tržištu Republike Hrvatske nema genetski modificirane hrane za ljudsku prehranu, a kad bi je bilo morala bi biti jasno označena da sadrži GMO ili sastojke koji sadrže GMO kao što je to obavezno i u svim drugim članicama EU.

 

U Europskoj uniji, pa tako i u Hrvatskoj, kontinuirano raste interes potrošača za hranom koja nije genetski modificirana (npr. soja), odnosno koja je proizvedena ili konvencionalnim načinom uzgoja ili ekološki prihvatljivim načinom uzgoja.

 

Hrvatski proizvođači sjemena soje su pokazali interes da svoje sjeme, koje je genetski nemodificirano, službeno certificiraju kao takvo, odnosno da ga na deklaraciji označe kao GMO free sjeme. Pravilnikom o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja (NN 35/2015) je propisano da soja prihvatljiva za ekološki uzgoj mora biti proizvedena od certificiranog sjemena genetski nemodificirane soje.

 

Zbog tih odredbi i radi potpomaganja hrvatskih proizvođača genetski nemodificirane soje, Ministarstvo poljoprivrede je za 2015. godinu iz državnog proračuna osiguralo sredstva za laboratorijske analize uzoraka sjemena soje na moguću prisutnost GMO-a. U dostavljenim i analiziranim uzorcima nije utvrđena prisutnost GMO-a u sjemenu soje domaćih proizvođača. Sredstva za ovu namjenu osigurana su i u državnom proračunu za 2016. godinu.

 

U skladu s Direktivom EU iz 2015. godine Hrvatska je i prije donošenja izmjena i dopuna Zakona o GMO (u rujnu 2015. godine) dostavila zahtjev o zemljopisnom izuzeću Europskoj komisiji za devet genetski modificiranih biljnih kultura koje su bile u postupku odobravanja ili već odobrene za uzgoj na razini EU. Ovime se RH odlučila za zabranu sjetve/sadnje GMO kultura na svojem teritoriju što je od strane EK primljeno na znanje i prihvaćeno od strane biotehnoloških kompanija.

 

Jedan od ciljeva hrvatske poljoprivredne politike je i sve veća proizvodnja ekoloških i autohtonih prehrambenih proizvoda. Ministarstvo poljoprivrede, prepoznalo je ekološku poljoprivredu kao značajnog čimbenika zaštite prirode, okoliša te očuvanja biološke raznolikosti. Akcijskim planom je razvoja ekološke poljoprivrede u RH od 2011.-2016. godine predviđeno povećanje površina na 8% (oko 5000 proizvođača i 90.000 ha) što zahtjeva provođenje niza aktivnosti koje su utvrđene pojedinim mjerama i akcijama u područjima vezanim uz promociju, marketing, istraživanje i edukaciju. U ovom se programskom razdoblju pridaje još veći značaj okolišu i utjecaju poljoprivrede na okoliš. Ekološka poljoprivreda je izdvojena iz mjere agro-okoliš kao zasebna mjera čime se dodatno naglasio njezin povoljni utjecaj na okoliš. U sklopu Programa ruralnog razvoja potpora se daje ekološkim proizvođačima koji tek ulaze u sustav ekološke proizvodnje kao i onima koji nastavljaju ovaj vid proizvodnje.

 

Zadnjih godina primjetan je rast broja proizvođača i površina pod ekološkom proizvodnjom. Isto znači da postoji interes za proizvodnjom eko proizvoda i da je istima i osigurano tržište bilo da je riječ o hrvatskom ili inozemnom tržištu. Ne treba zaboraviti činjenicu da je Hrvatska sada član i jednog velikog europskog zajedničkog tržišta na kojemu hrvatski ekološki i autohtoni proizvodi zasigurno imaju svoje mjesto.

 

U RH postoji i značajan interes proizvođača hrane u proizvodnji autohtonih proizvoda (proizvodi sa zaštićenom oznakom izvornosti i oznakom zemljopisnog podrijetla). Tako je RH zaštitila već ukupno 10 proizvoda na EU razini, još 5 proizvoda je u fazi zaštite na EU razini, dok su 4 proizvoda u postupku zaštite na nacionalnoj razini.

 

Stoga je Hrvatska na svim sastancima u Bruxellesu podržala izmjene i dopune Uredbe koja će omogućiti državama članicama da donesu odluku o tome da li će dopustiti ili zabraniti korištenje GM hrane i hrane za životinje na svojem teritoriju bez obzira na već izdano odobrenje za korištenje na razini EU.

 

Pozivamo građane da svaku osnovanu sumnju da je na određenoj površini zasijana ili posađena genetski modificirana kultura bez odgode prijave Poljoprivrednoj inspekciji Ministarstva poljoprivrede na prijava@mps.hr kako bismo zajedno zaštitili naše nacionalne interese.

 

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakČestoslavica – za poboljšanje zdravlja i bolje pamćenje
Sljedeći članakGenetski modificirani organizmi u Republici Hrvatskoj
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.