Ova nesigurna vremena natjerala su nas da ponovno više cijenimo domaću proizvodnju, ali unatoč činjenici da proizvodimo kvalitetne poljoprivredne proizvode i hranu, police domaćih trgovina i dalje su prepune proizvoda iz uvoza, sumnjive kvalitete koji na hrvatsko tržište dolaze po dampinškim cijenama, a kojima je teško konkurirati domaćim proizvođačkim cijenama, kazao je na konferenciji za novinare Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) uoči Svjetskog dana hrane, koji se obilježava 16. listopada.
Dodao je da HPK najavljuje akciju kojom će nastojati potrošače i proizvođače informirati koji trgovački lanci uvoze takvu robu i odakle najviše dolaze sumnjivi poljoprivredno-prehrambeni proizvodi na hrvatsko tržište.
HPK zbog bezobzirnog ponašanja trgovačkih lanaca poziva svoje članove da prate i javljaju u HPK, na posebnu e-mail adresu, koji trgovački lanci na svoje police stavljaju i koje robe iz uvoza po nižoj cijeni nego što je realno da se ona proizvodi, robe koje su lošije kvalitete od domaćih proizvoda i koje se uvoze po sumnjivim cijenama. Primjerice, 80 do 90 posto proizvoda, a koji se učestalo povlače s domaćeg tržišta, je iz uvoza, istakno je Jakopović.
Kako se čulo, namjera im je da imenuju trgovačke lance koji u vrijeme kad hrvatska roba, bilo to voće ili povrće, dolazi na tržište, kupuju jeftine proizvode (a često i iz robnih rezervi drugih zemalja) te ih plasiraju po nižim cijenama s ciljem stjecanja profita, a na štetu domaće proizvodnje i potrošača. Pozivamo hrvatske institucije da u Zakon o nepoštenim trgovačkim praksama ubace odredbu kojom će se kontrolirati da li na tržište dolaze robe iz robnih zaliha drugih država (koje su uglavnom lošije kvalitete, stare i sumnjive zdravstvene ispravnosti), kazao je Vjekoslav Budanec, predsjednik HPK-a Odbora za povrće i krumpir. On drži da je sljedivost robe na domaćem tržištu, ali i niz drugih nelogičnosti, veliki problem koji ugrožava domaću proizvodnju hrane, bilo to povrće, voće ili meso i mlijeko. Sličnu inicijativu HPK će dati i kroz Copa Cogeca kao krovnu instituciju EU poljoprivrednika.
Kako se čulo, globalna proizvodnja hrane morat će se povećati za 60 % ako do 2050.g. kako bismo prehranili planet. U isto vrijeme, na Svjetski dan hrane aktualiziraju se i pitanja neravnomjerne raspodjele hrane u svijetu, kao i potreba za podizanjem svijesti o bacanju hrane. Čak trećina ukupno proizvedene svjetske hrane, dovoljno da prehrani 3 milijarde ljudi godišnje, baca se u procesu proizvodnje ili jednostavno završi u kanti za smeće. U toj statistici ni Hrvatska nije iznimka, koja godišnje baci oko 380.000 tona zdravstveno ispravne hrane, poruka je HPK povodom Svjetskog dana hrane.
Posebno nas pogađa to što trgovci ulažu ogromne novce u marketing i uvjeravanja da prodaju domaće proizvode, dok s druge strane putem akcija prodaju uvozne proizvode. Svjesni smo da se jedino zajedno sa potrošačima, medijima, nadležnim institucijama može potaknuti veća domaća potrošnja i proizvodnja, zaključili su čelni ljudi HPK.
O Svjetskom danu hrane:
Svjetski dan hrane obilježava se svake godine širom svijeta 16. listopada – na dan osnivanja Organizacije za hranu i poljoprivredu pri Ujedinjenim narodima 1945. godine. Od 1981. godine Svjetski dan hrane je svake godine usvojio drugačiju temu kako bi se istaknula područja u kojima postoji osobita potreba za djelovanje. Većina tema Svjetskog dana hrane odnose se na poljoprivredu jer samo ulaganje u poljoprivredu, zajedno s potporom u obrazovanju i zdravlju, mogu donijeti napredak u proizvodnji hrane.
Opširnije u Gospodarskom listu broj 20…
