Današnji potrošači, bilo da kupuju na internetu ili u supermarketu, sve češće žele jasnije i razumljivije oznake za hranu kako bi mogli informirano odlučivati o tome koju će hranu jesti. Osim toga, sve više ljudi pati od alergija. Kako da adolescent koji je alergičan na kikiriki zna što smije jesti kada izađe na večeru s prijateljima? Kako da osoba koja želi smanjiti unos soli u organizam zna koje su grickalice za nju najbolje? Kako da potrošači budu sigurni da se mogu pouzdati u porijeklo kupljenog mesa? Od 13. prosinca 2014. u cijelom će se EU-u primjenjivati nova pravila kojima se rješavaju ta i slična pitanja. Povjerenik EU-a zadužen za zdravlje i sigurnost hrane Vytenis Andriukaitis izjavio je: “Počevši od 13. prosinca 2014. europski građani vidjet će rezultate godina rada na poboljšanju pravila o označivanju hrane. Na oznakama će biti jasnije navedene najvažnije informacije o sadržaju, čime će se potrošačima olakšati donošenje informiranih odluka o kupnji hrane. Novim se pravilima na prvo mjesto stavljaju potrošači, i to na način kojim se ne opterećuju previše poduzeća.” Dodatne informacije: priopćenje za medije, informativni pregled

Prethodni članakMirisni i zdravi božićni začini
Sljedeći članakObavijest proizvođačima i primateljima jabuka i mandarina
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.