U Službenom listu Europske unije objavljena je PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE (EU) 2019/81 od 17. siječnja 2019.o izmjeni Priloga I. Provedbenoj odluci (EU) 2016/2008 o mjerama nadzora zdravlja životinja u pogledu bolesti kvrgave kože u određenim državama članicama kojom je Republika Hrvatska postala i službeno država slobodna od bolesti kvrgave kože goveda (BKK) te više nema ograničenja u prometu goveda unutar Europske unije. Odluka je jednoglasno usvojena na sjednici Stalnog Odbora Europske komisije za biljke, životinje, hranu i hranu za životinje.

 

Podsjećamo da je zbog ubrzanog širenja virusa BKK u zemljama regije koje graniče s Hrvatskom te na osnovi hitnog mišljenja Europske agencije za sigurnost hrane o pozitivnim učincima preventivnog cijepljenja na sprječavanje širenja bolesti, Republika Hrvatska 2016. godine počela s preventivnim cijepljenjem goveda. Tijekom 2016. godine cijepljeno je 432.145 goveda, a tijekom 2017. godine 468.574 grla.

 

Nakon uspješno provedene dvogodišnje kampanje cijepljenja protiv BKK Ministarstva poljoprivrede, na temelju epidemiološke situacije donesena je odluke o prestanku cijepljenja od 1. siječnja 2018. godine, u svrhu vraćanja statusa zemlje slobodne od BKK. Tijekom 2018. godine u Hrvatskoj se provodilo sveobuhvatno nadziranje BKK kojim je dokazano da na području RH nema cirkulacije virusa BKK. Na temelju tih rezultata Hrvatska je zatražila od Europske komisije ukidanje svih ograničenja u prometu goveda što je Komisija i priznala usvajanjem izmjene Odluka (2016/2008 i 2016/2009) koja je danas stupila na snagu.

 

„Preventivnim cijepljenjem goveda u Hrvatskoj i provođenjem mjera sprečavanja pojave i širenja bolesti spasili smo hrvatsko i europsko govedarstvo scenarija koji je teško i zamisliti. Danas, dvije i pol godine nakon prvog cijepljenja i službeno smo zemlja slobodna od bolesti kvrgave kože goveda i više nema nikakvih ograničenja za promet naših goveda unutar Europske unije. Zbog cijepljenja naši su uzgajivači goveda pretrpjeli znatne štete koje smo im nadoknadili i to u iznosu od 43,5 milijuna kuna. Za oporavak sektora osmislili smo i dodatne mjere kojima u iduće tri godine sa 195 milijuna kuna potpomažemo uzgoj 65.000 junica na našim farmama. Zahvaljujem svima koji su sudjelovali u akcijama cijepljenja i praćenja goveda u posljednje dvije i pol godine, a našim stočarima zahvaljujem na strpljenju, suradnji i odlučnosti da se unatoč velikim izazovima nastave baviti uzgojem goveda i mljekarstvom.“ – izjavio je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakNovi KTC centar u Karlovcu
Sljedeći članakKorisni kukci u poljoprivredi
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.