Iskorištava li Hrvatska raspoložive resurse u poljoprivredi?

63
smarter

Hrvatska poljoprivreda će se do 2030. udvostručiti, odnosno rasti će za 14 milijardi kuna te će ukupna vrijednost proizvodnje dosegnuti 30 milijardi kuna. Vizija je to tima stručnjaka koje je okupila konzultantska kuća SMARTER, specijalizirana za poljoprivredno-prehrambeni sektor, a koju su iznijeli 01.10.2019. na predstavljanju dokumenta Prikaz stanja u poljoprivredi RH. To je moguće ostvariti uz konsenzus ključnih dionika, regionalizaciju, integratore proizvodnje, vertikalnu i horizontalnu integraciju, intenzivnu i ekstenzivnu proizvodnju te istraživanjem i razvojem.

Podizanjem stupnja samodostatnosti, hrvatska poljoprivreda će do 2025. rasti za 8 milijardi kuna, a predviđamo podizanje proizvodnje proizvoda s komparativnim prednostima za globalno tržište, čija će vrijednost do 2030. porasti za dodatnih 6 milijardi kuna“, istaknuo je Denis Matijević, čelni čovjek SMARTERA, dodajući da se u hrvatskoj poljoprivredi ne koriste svi raspoloživi resursi. „Potrebno ih je kroz određeni poslovni model staviti u funkciju i na taj način stvoriti novu vrijednost. SMARTER ima poslovni model za postizanje tog cilja hrvatske poljoprivrede, temeljen na dva stupa – postizanju stupnja samodostatnosti te podizanju konkurentnosti hrvatskog poljoprivrednog proizvoda“, ističe Matijević.

Ova slika ima prazan alt atribut ; naziv datoteke je Denis-Matijević-lijevo-i-prof.-dr.-sc.-Ivo-Grgić-iz-tvrtke-Smarter-768x1024.jpg

Podsjetio je da Hrvatska u većini sektora nije samodostatna te ima značajan prostor za rast na vlastitom tržištu. Stupanj samodostatnosti je oko 70 posto, a u nekoliko sektora poljoprivredne proizvodnje postoji i izvozni potencijal koji nije iskorišten.

Tim poljoprivrednih stručnjaka analizira stanje poljoprivredne proizvodnje i tržišta poljoprivrednih proizvoda, a svoje će rezultate predstavljati dva puta godišnje, s ciljem utvrđivanja realnog stanja i davanja kvalitetnih i pametnih rješenja za zaokret te početak pozitivnih trendova u domaćoj poljoprivredi.

Stanje poljoprivrede analizirano je po sektorima proizvodnje. „Iznijete procjene pokazuju trend rasta prinosa i proizvodnje ratarskih kultura, dok svi ostali sektori, pogotovo oni s većom dodanom vrijednošću, imaju negativan trend. Tako su kulture poput voćarstva, povrtlarstva i stočarstva, koje bi mogle generirati nova radna mjesta, u opadanju“, objasnio je profesor s Agronomskog fakulteta u Zagrebu dr. sc. Ivo Grgić, jedan od stručnjaka koji je radio na ovom dokumentu.

Ova slika ima prazan alt atribut ; naziv datoteke je prof.-dr.-sc.-Ivo-Grgić-s-Agronomskog-fakulteta-u-Zagrebu-768x1024.jpg

Iz SMARTERA poručuju da su protekle dvije godine radili i na dokumentu Vizija razvoja poljoprivrede RH 2020. i 2030. te da poljoprivreda treba prerasti iz socijalne kategorije u ozbiljnu granu hrvatske privrede od koje se može živjeti i od koje svi dionici ima višestruku korist jer su dugotrajna stagnacija i pad poljoprivredne proizvodnje RH u nesuglasju s prirodnim potencijalima RH i globalnim tehnološkim inovacijama kojima raspolaže suvremena poljoprivreda.

Inače, vrijednost hrvatske poljoprivredne proizvodnje od 2008. do 2018. godine smanjila se s 22,5 milijardi na 16 milijardi kuna. U razdoblju od ulaska u EU vrijednost poljoprivredne proizvodnje smanjila se za oko 3,5 milijardi kuna i stagnira.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakObjavljen jedinstveni pravilnik o provedbi svih mjera Programa ruralnog razvoja HR i plan natječaja do kraja godine!
Sljedeći članakTko je šampion 27. Državne stočarske izložbe?
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.