Povećanje ekološke poljoprivrede, akvakulture i hrane uvelike doprinosi smanjenju upotrebe kemijskih gnojiva, pesticida i antimikrobnih sredstava. Ono pozitivno utječe na našu klimu, okoliš, biološku raznolikost i dobrobit životinja. Zato je utvrđeno da ekološka proizvodnja ima ključnu ulogu u postizanju ciljeva europskog Zelenog plana, strategije „Od polja do stola” i strategije za bioraznolikost. Zbog toga je Komisija utvrdila cilj od 25 % poljoprivrednog zemljišta EU-a za ekološki uzgoj do 2030.

Kako bi poduprla taj cilj, Komisija je u ožujku 2021. donijela Akcijski plan za razvoj ekološke proizvodnje. U ovom se akcijskom planu primjenjuje pristup prema kojem bi potražnja potrošača za ekološkim proizvodima trebala rasti. Za to je, među ostalim, potrebna veća svijest javnosti o značajkama i koristima ekološke proizvodnje. U tu svrhu akcijski plan uključuje pokretanje godišnjih nagrada kojima se prepoznaje izvrsnost u ekološkom vrijednosnom lancu. Cilj im je nagraditi najbolje i najinovativnije organske aktere. Na taj način doprinoseći smanjenju utjecaja poljoprivrede na okoliš i klimu te postizanju strategije EU-a za biološku raznolikost i strategije „Od polja do stola”.

 class=

Kategorije nagrada i nagrade

Nagrade EU-a za ekološku proizvodnju obuhvaćaju osam nagrada u sedam različitih kategorija. Njima se odaje priznanje za aktivnosti promicanja ekološke proizvodnje i potrošnje ekoloških proizvoda u EU.

Najbolji ekološki poljoprivrednik (ženski) i najbolji ekološki poljoprivrednik (muškarac); Najbolja organska regija; Najbolji organski grad; Najbolja ekološka općina; Najbolja ekološka mala ili srednja poduzeća; Najbolji trgovac ekološkom hranom; Najbolji restoran s ekološkim proizvodima.

Kategorije obuhvaćaju različite aktere u ekološkom vrijednosnom lancu. Svi oni su razvili izvrstan, inovativan, održiv i inspirativan projekt koji proizvodi stvarnu dodanu vrijednost za ekološku proizvodnju i potrošnju. Krajem srpnja objavljen je popis finalista za prvo izdanje nagrada.

U kategoriji: Najbolji ekološki poljoprivrednik/ica cilj nagrade je odati priznanje poljoprivredniku (jedna žena i jedan muškarac) za rad koji obavljaju u području ekološke proizvodnje, a jedan od finalista dolazi iz Hrvatske.

Finalisti (muškarci)

Gianpaolo Mancini (Il Sentiero del Riccio) – Sicignano degli Alburni, Salerno, Campania, Italija

David Pejić (Zrno eko imanje) – Dubrava, Zagrebačka županija, Hrvatska

Tom Kass (Kass-Haff S.àrl) – Rollingen, Luxembourg

 class=
David Pejić, direktor eko imanja Zrno u Habjanovcu kod Vrbovca

Nagrade EU-a za ekološku proizvodnju zajednički organiziraju Europska komisija, Europski gospodarski i socijalni odbor; Europski odbor regija, COPA-COGECA i IFOAM Organics Europe.

Svečanost dodjele ekoloških nagrada EU-a održat će se 23. rujna 2022. u Bruxellesu. Bit će to jedna od niza aktivnosti i događanja kojima se obilježava Dan ekološke proizvodnje EU-a. Ako okolnosti dopuste fizičku svečanost dodjele nagrada, dobitnici će biti pozvani na događanje kako bi primili svoje nagrade. Pobjednici će moći predstaviti svoj projekt široj javnosti.

Čestitamo Davidu Pejiću na nominaciji, uz želju da ovu nagradu donese u Hrvatsku.

Prethodni članakStrateški ciljevi u obnovi na Banovini
Sljedeći članakEkološki uzgoj i hrana u EU-u
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.