Prije razornih potresa općine na Baniji rijetko su bile u žarištu interesa šire javnosti. Iako devastiran i desetljećima ranije zanemarivan, taj dio naše domovine sadrži razne prirodne ljepote, kao i potencijal za poljoprivrednu proizvodnju.

XXVI. Državna konjogojska izložba i Sajam zadrugarstva, obrta i turizma održani sredinom lipnja u Sunji bili su dobra prilika za promišljanje sadašnjosti i budućnosti poljoprivrede i ruralnog područja i ove općine. Prepuna dvorana Društvenog doma Sunja, mnoštvo pitanja, prijedloga i polemika pokazatelj su interesa poljoprivrednih proizvođača. Ne samo za „što je bilo i tko je kriv“ nego još i više za „što nas u budućnosti čeka“.

Revitalizacija

Ono što je danas i što očekujemo u budućnosti, određeno je događanjima kroz povijest, moglo se iščitati iz prezentacije prof. Čavraka „Povijesne lekcije ekonomskog razvoja Sunje u kontekstu revitalizacije“. Tako se već 100 godina nameću isti problemi i zadaće koji se ne rješavaju. To su komasacija, arondacija, otkup zemljišta, melioracija, promjena pasminskog sastava stoke; otkup i prerada viškova, izgradnja skladišta za poljoprivredne proizvode, razvitak poslovne suradnje kao što su zadruge i kooperacija, izgradnja novih industrijskih kapaciteta kao i jača valorizacija prirodnih uvjeta i geografsko – prometnog položaja.

Ali, ako se pristupi makroekonomski kako to čini prof. Čavrak, tada je potreban cjelovit (holistički) pristup razvoju i revitalizaciji područja. Pri tome je nužan egzogeni poticaj investicijama u proizvodne objekte, nove tehnologije, ljudske resurse te infrastrukturu. Uz poljoprivredu proizvodnu strukturu treba diverzificirati na druge djelatnosti.

Mogući scenariji budućnosti poljoprivrede i ruralnog prostora

U vlastitom predavanju smjestio sam poljoprivredu i ruralni prostor Sunje u razdoblje do 2030. g. Kod toga sam pretpostavio tri scenarija. Prvi scenarij je da se ništa ne čini i do 2030. g. područje općine Sunja je potpuno devastirano.

 class=
Može li se spriječiti da prostor na Banovini bude potpuno devastiran i bez ljudi do 2030.?

Drugi scenarij je da se čeka pomoć države. Malo je lokalnih inicijativa i stanje je nešto bolje nego danas. Međutim, zaostajanje za prosjekom Županije te posebno države je isto te se čak prema nekim pokazateljima i povećava. Treći scenarij pretpostavlja samostalno upravljanje bitnim procesima i napredak do 2030. g. vidljiv po mnogim pokazateljima.

Kod sva tri scenarija analizirana je uloga poljoprivrede, dopunskih djelatnosti na poljoprivrednim gospodarstvima te nepoljoprivrednih djelatnosti ruralnog prostora pojedinačno, ali i njihov sinergijski učinak na revitalizaciju prostora općine Sunja. Pri tome za poljoprivredu kao i za dopunske i nepoljoprivredne djelatnosti, kao primjer, navodi se cilj, proizvodni resursi nužni za postizanje cilja, potrebni preduvjeti te akteri/dionici kao nositelji aktivnosti.

Kod poljoprivrede kao cilj prijedlog je ekološka proizvodnja. Za to su potrebne nezagađene poljoprivredne površine te dovoljna po brojnosti i znanju radna snaga, uz neophodno poslovno povezivanje proizvođača te detektiranje ciljnog tržišta te aktivnosti poljoprivrednika, lokalne uprave, države te vanjskih ulagača.

Kod dopunskih djelatnosti na poljoprivrednim gospodarstvima kao cilj postavljen je dodatni dohodak članova kućanstva, s postojećom radnom snagom za što su neophodni realistični programi i osigurano tržište. Cilj nepoljoprivrednih djelatnosti ruralnog prostora je dopunski dohodak i promocija područja, s prirodnim resursima (voda, šume). Za to su nam potrebni ostvarivi programi, a glavni nositelj je lokalno stanovništvo.

Za područje općine Sunja bila bi dva strateška cilja s nekoliko mjera i aktivnosti i to:

Strateški cilj 1: Održiva i konkurentna poljoprivreda

Održiva i konkurentna poljoprivreda neophodnim smatra dobro gospodarenje poljoprivrednim zemljištem. Zatim jaču stručnu podršku poljoprivrednim proizvođačima, usmjerenje na ekološku poljoprivredu, daljnje proizvodno jačanje poljoprivrednih proizvođača kako količinom tako i kvalitetom proizvoda te kapitalno jačanje poljoprivrednih proizvođača primjerenom tehnikom i tehnologijom.

Da bi se stvorile pretpostavke za dobro gospodarenje poljoprivrednim zemljištem neophodno je sređivanje zemljišnih knjiga. Znači, neophodno je okrupnjavanje i uređenje poljoprivrednih površina te zoniranje poljoprivredne proizvodnje.

Podrška poljoprivrednim proizvođačima pretpostavlja dodatnu edukaciju poljoprivrednih proizvođača te promotivno-prodajne aktivnosti za njihovo tržno pozicioniranje.

Zaokret prema ekološkoj poljoprivredi zahtijeva ne samo deklarativnu nego i stvarnu potporu razvitku ekološke poljoprivrede na području Općine. Za proizvodno jačanje poljoprivrednih proizvođača predlaže se razvoj prerade na gospodarstvima. Predlaže se i razvoj poljoprivrednih udruga i zadruga. Također i jačanje izravne prodaje na gospodarstvu i od polja na kućni prag kupca.

Kapitalno jačanje poljoprivrednih proizvođača predmnijeva povoljne investicije u poljoprivredne strojeve i opremu. Također i investicije u povećanje skladišnih kapaciteta, u proizvodne objekte te posebno u preradbene kapacitete.

Strateški cilj 2: Održivi dohodak i kvaliteta života

Održivi dohodak i kvaliteta života u ruralnim područjima usmjeren je na diverzifikaciju zaposlenosti i dohotka, poboljšanje kvalitete života u ruralnim područjima te na aktivnosti u šumskom prostoru i lovnom turizmu.

Diverzifikacija zaposlenosti i dohotka moguća je potičući razvoj svih oblika ruralnog turizma. Zatim razvoj obnovljivih izvora energije, alternativnog nestalnog dohotka te oživljavanje i razvoj tradicijskih obrta.

Poboljšanje kvalitete života u ruralnim područjima nezamislivo je bez obnove električne infrastrukture, poboljšanja telekomunikacijske mreže, proširenja vodoopskrbne mreže i sustava odvodnje, povezivanja s urbanim centrima koja zahtijeva modernizaciju i obnovu lokalnih cesta, poticanja skrbi za starije i nemoćne te poticanja privatnih inicijativa u pružanju „javnih“ usluga.

 class=

Prof. dr. sc. Ante Ivanković govoreći o uzgoju izvornih pasmina konja i pitajući se „ je li to ljubav ili posao“ podsjetio je prisutne na pogodne prirodne preduvjete za uzgoj konja, tradiciju uzgoja izvornih pasmina konja, relativno stabilno tržište za konje te tradicionalne tehnologije uzgoja izvornih pasmina konja.

 class=
Uvodna predavanja održali su prof. dr. sc. Vladimir Čavrak s Ekonomskog fakulteta Zagreb, inače i stanovnik Banije te prof. dr. sc. Ante Ivanković i prof. dr. sc. Ivo Grgić, obojica s Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakNajbolje metode suzbijanja osa i stršljena
Sljedeći članakHrvatski ekološki proizvođač nominiran za prestižnu nagradu
prof.dr.sc. Ivo Grgić
Ivo Grgić redoviti je profesor u trajnom zvanju na Agronomskim fakultetu u Zagrebu gdje je voditelj nekoliko predmeta. Predavao je i na drugim fakultetima u Zagrebu, Kninu, Splitu. Bio je gost profesor u Sloveniji, Makedoniji i BiH. Usavršavao se u Sloveniji, Makedoniji, BiH, Mađarsko, Španjolskoj, Grčkoj itd. Voditelj je i suradnik na mnogim znanstvenim, stručnim, razvojnim i drugim projektima, a objavio je više od 150 znanstvenih i stručnih radova/publikacija. Autor je i koautor nekoliko knjiga, udžbenika, priručnika. Urednik je te recenzent nekoliko udžbenika i studijskih programa. Član je uređivačkih odbora domaćih i inozemnih časopisa. Znanstveni interes je osim poljoprivredne politike i razvitak ruralnih područja te ruralni turizam, posebno agroturizam. Često sudjeluje u popularizaciji znanosti i struke te je čest gost elektronskih i tiskanih medija, a vesele ga susreti s „poljoprivrednim proizvođačima, prerađivačima te stanovnicima ruralnih područja“ gdje nastupa samostalno ili timski govoreći o aktualnim temama, Posebno rado komentira aktualne probleme u Gospodarskom listu, te Slobodnoj Dalmaciji. Član je, utemeljitelj i u dva mandata predsjednik Hrvatskog agroekonomskog društva. Član suradnik je Internacionalne akademije nauka i umjetnosti u Bosni i Hercegovi, član Akademije poljoprivrednih znanosti Hrvatske, Matice Hrvatske, HKD Napredak te Udruge Hrvata BiH Prsten gdje je predsjednik zaklade PRSTEN.