Društvo agrarnih novinara Hrvatske i Zbor Agrarnih novinara pri HND-u organizirali su sredinom lipnja u Zagrebu okrugli stol s temom „Strategije hrvatske poljoprivrede“. Iako se stalno spominje da Hrvatska nema strategiju razvoja poljoprivrede, treba podsjetiti kako je 1996. i 2002. godine Hrvatski sabor usvojio Strategije hrvatske poljoprivrede. Pitanje je: zašto se nisu provodile te strategije i treba li nam nova strategija ili poštivanje posljednje usvojene?
Zadnji ministar poljoprivrede s pozitivnom bilancom, dr.sc. Ivan Majdak, podsjetio je kako je Hrvatska prošla tranziciju i mnoge poljoprivredne tvrtke su početkom devedesetih bile solidno organizacijski i tehnološki ustrojene, no ne i tržišno. Također je došlo do promjene tržišta, jer se s bivšeg jugoslovenskog trebalo okrenuti europskom tržištu. Posljedica rata su i izravne štete u poljoprivredi od oko 10 milijardi dolara. Po mišljenju dr. Majdaka, nedostatak konsenzusa političkih stranaka u donošenju strateških odluka doprinio je neuspjehu i negativnim trendovima u poljoprivredi, kojima danas svjedočimo.
Da bi se uopće moglo razmišljati o strategiji domaće poljoprivrede u narednom razdoblju, potrebno je znati kakva je situacija s proizvodnjom hrane, stoga je rezultate makroekonomske analize izvozne konkurentnosti hrvatske prehrambene industrije u razdoblju od 2001.-2014.g., predstavio dr.sc. Goran Buturac s Ekonomskog instituta u Zagrebu.
„Poljoprivredna i prehrambena industrija usko su povezane i strateške su grane našega gospodarstva, stoga rastom proizvodnje hrane za milijun kuna, raste i ukupni domaći proizvod za oko 2 milijuna kn, a time se otvaraju i nova dva radna mjesta. Ne treba zaboraviti dugu tradiciju proizvodnje hrane i da su poljoprivredni proizvodi, naš peti po redu izvozni proizvod, a mnoge robne marke su prepoznatljive domaćim, ali i stranim potrošačima. No, uvozni deficit nam je veliki problem. Hrvatsko gospodarstvo uveze hrane za 5,8 milijardi kuna više nego što je proizvede“, naglasio je dr.Buturac.
Program ruralnog razvoja – ključni dokument
Zamjenica ministra poljoprivrede, Snježana Španjol istaknula je kako Ministarstvo poljoprivrede smatra Program ruralnog razvoja ključnim dokumentom za razvoj hrvatske poljoprivrede, a ciljevi strategije postavljeni su Zajedničkom poljoprivrednom politikom Europske unije. Također je podsjetila da je u Zakonu o poljoprivredi koji je izglasan 18.ožujka ove godine, određeno kako će resorno ministarstvo donijeti strateške smjernice za sve operativne programe.
Uvijek se naglašava koliko je bitno da se mišljenje struke uvažava prilikom donošenja bitnih zakona koji utječu na razvoj poljoprivrede u Hrvatskoj. Agronomska struka je sudjelovala u izradi strategija poljoprivrede i novoizabrani dekan zagrebačkog Agronomskog fakulteta, prof.dr.sc. Zoran Grgić slaže se da je strategija važna, no napominje kako se ona ne smije proglasiti “knjigom svih knjiga”, već mora dati pregled stanja i odrediti ciljeve.
Obrazovanje i udruživanje poljoprivrednika – preduvjet razvoja
A jedan od ciljeva je i promijeniti obrazovnu strukturu naših poljoprivrednih proizvođača, što se može postići i raznim programima cjeloživotnog učenja, koje provodi i Agronomski fakultet u Zagrebu, kao i usmjeravnjem mladih stručnjaka koji nakon diplome trebaju pretočiti svoje znanje u radno iskustvo i pridonijeti kvalitetnijoj proizvodnji.
Mladih hrvatskih poljoprivrednika u postotku ukupnog stanovništva ima više nego u EU. To je dobar pokazatelj za budućnost, jer po riječima Jana Marinca, predsjednika Hrvatske udruge mladih poljoprivrednika, poljoprivreda pruža mogućnost samozapošljavanja, a vidi priliku i u korištenju sredstava iz EU fondova. Mladi poljoprivrednici lakše se okreću novim tehnologijama, produktivnijim kulturama, postižu veći standard i kvalitetu proizvodnje i više zapošljavaju. Također su skloniji udruživanju.
“Obiteljska poljoprivredna gospodarstva moraju prepoznati potrebu udruživanja”, smatra zamjenica ministra poljoprivrede Snježana Španjol i ističe činjenicu da imamo OPG-e, i kvalitetne proizvode, ali ono što im nedostaje je znanje, nove tehnologije, inovacije, ono što su prije imali preko zadruga.
Važnost udruživanja naglasio je i mr.sc. Miroslav Kovač, tajnik udruge OPG-a Život, koji je naglasio nepostojanje ili nedosljednost u provođenju politika prema poljoprivredi u Hrvatskoj, osobito u sektoru stočarstva, odnosno mljekarstva. A upravo su ti sektori bitni za očuvanje ruralnih sredina i opstanak sela.
Predsjednik HUP-Udruge prehrambene industrije i poljoprivrede Goran Pajnić zaključio je da je nužno napraviti jedan ozbiljan dokument, čiji će nositelj biti Ministarstvo poljoprivrede. Taj dokument mora odrediti koliko možemo biti samodostatni i ustanoviti što želimo i na kojim će se temeljima poljoprivreda usmjeravati u budućnosti.
