width=S velikom tugom u srcu, javljamo svim prijateljima, suradnicima i kolegama da nas je napustio Vitomir Patko, dipl.ing.agr., dugogodišnji urednik Gospodarskog lista.

U životu svakog čovjeka postoje tri glavna događaja: roditi se, živjeti i umrijeti. Ne osjećamo kad se rodimo, patimo što moramo umrijeti i zaboravljamo da živimo.

Naš dragi kolega Vito, rođen je 1954. godine u obitelji oca Franje i majke Jelke u Zagrebu, gdje je završio osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje, a u Zagrebu je upisao i Poljoprivredni fakultet u Zagrebu, danas Agronomski fakultet, smjer Poljoprivredno-ekonomski na kojem je i diplomirao 1985. godine. Nedugo potom zaposlio se u Gospodarskom listu kao novinar i urednik, a s vremenom je napredovao do položaja zamjenika glavnog urednika i jedan je od najdugovječnijih urednika u povijesti Gospodarskog lista s više od 30 godina redakcijskog staža. Iza njega su ostale stotine i stotine brojeva Gospodarskog lista i nebrojeni članci koje je desetljećima uređivao u raznim rubrikama: Pčelarstvo, Peradarstvo, Stočarstvo, Mljekarstvo, Vaš vrt, Ljekovito bilje, Graditeljstvo i mnogim drugim.

Uz redakcijske dužnosti u Gospodarskom listu, obavljao je i dužnost urednika specijaliziranog časopisa za poljoprivrednu mehanizaciju „Agrotehničar“, koji je bio posebno dobro primljen i cijenjen u stručnim krugovima i koji je također bio jedno od izdanja tvrtke Gospodarski list, kao i Gospodarski kalendar, koji je Vitomir uređivao više od 20 godina, pritom izvrsno surađujući s mnogobrojnim suradnicima i kolegama iz agronomske i veterinarske struke. Vitomir je bio urednik i vrlo popularnih knjiga iz biblioteke Gospodarskog lista Obitelj i gospodarstvo, od kojih izdvajamo naslove: Mlijeko – od mužnje do sira, Kolinje i mesni specijaliteti, Domaće kobasice – od izrade do jela, Roštilj u domu i prirodi, Začini i aromatično bilje i dr.

Nije bilo terena, manifestacije ili bilo kojeg važnijeg događaja u poljoprivrednoj praksi na kojem u svojoj novinarskoj karijeri Vitomir nije sudjelovao. Štoviše, s veseljem je išao na svaki terenski zadatak vraćajući se sa zanimljivim reportažama i s pregršt fotografija, od kojih su mnoge krasile naslovnice Gospodarskog lista. Samozatajan, kakav je oduvijek bio, buntovnik u duši, ali dobronamjeran u stvarnosti, proživio je svoj život bez žaljenja za učinjenim, uvijek gledajući naprijed i stvarajući planove za sutra i za vikend. No, život se dogodi dok stvaramo planove… Dugotrajna i teška bolest zaustavila je Vitomirov životni put. Kaže se da se životu ne mogu dodati dani, ali se danima može dodati život. To je Vitomir i radio. Njegovi dani bili su protkani ljubavlju prema svojoj obitelji, voljenoj supruzi Maji i kćerki jedinici Darji. Uvijek vedrog duha, spreman na šalu, i nakon saznanja o teškoj bolesti nije klonuo, zadržao je optimizam i borio se dok je mogao. Kao novinar i urednik bavio se riječima cijeli radni vijek, ali ne postoje riječi kojima se može opisati koliko će nedostajati svojoj obitelji, prijateljima i kolegama.

U našim uspomenama i mislima vječno će ostati njegovo nasmiješeno lice.

Neka mu je laka hrvatska zemlja !

Prethodni članakO kojoj je biljci riječ?
Sljedeći članakBrza pošta
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.