U Krapju, u Parku prirode Lonjsko polje, 17.09.2018. je održan okrugli stol na temu novog Zakona o slatkovodnom ribarstvu sa zaključkom da će se uputiti inicijativa ministru poljoprivrede RH Tomislavu Tolušiću kako bi se novim Zakonom omogućio tradicijski ribolov na područjima na kojima struka utvrdi da postoje dostupni resursi te da se isti može odvijati na održivi način s propisanim selektivnim alatima.

Okrugli stol organizirala je hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir u suradnji s Gradom Novskom i Javnom ustanovom Park prirode Lonjsko polje.

Tradicijski ribolov u Lonjskom polju proglašen je kulturnim nematerijalnim dobrom rješenjem Ministarstva kulture RH od 3. 5. 2008. godine, no u postojećem Zakonu o slatkovodnom ribarstvu te nacrtu novog Zakona, tradicijski ribolov nije reguliran. Stoga stanovnici na području PP Lonjsko polje ne mogu koristiti tradicionalne alate niti se baviti tradicijskim ribolovom.

„Time je lokalno stanovništvo bitno ograničeno u svojima aktivnostima, a njihov život u tom području nije ekonomski održiv.  To je u suprotnosti s idejom da lokalno stanovništvo  treba živjeti u suživotu s prirodom i imati koristi od Parka prirode koji im treba biti ‘dodana vrijednost’ za njihova poljoprivredna gospodarstva i seoski turizam te druge vrste malog poduzetništva koji opet moraju biti u skladu s ciljevima zaštite tog prostora“ – istaknula je Marijana Petir.

Marin Piletić, gradonačelnik Grada Novske upozorio je kako se broj stanovnika u Krapju drastično smanjuje, jer se ljudima ne dopušta ono što je sastavni dio svakodnevnog života ovog kraja. Naglasio je kako domaćem stanovništvu treba omogućiti da se bavi tradicijskim ribolovom i pomoći našim OPG-ovima da se razvijaju i promiču taj prekrasni zaštićeni dio Hrvatske. Apsurdno je, kako kaže, da “kada želite kušati izvorne delicije, nađete se u zakonskom prekršaju i  ne možete jesti ovdje ulovljene ribe, već se riba mora kupiti u trgovačkom centru”.

Ravnatelj Javne ustanove Parka prirode Lonjsko polje Ivor Stanivuković istaknuo je kako je to područje postalo park prirode upravo zbog stoljetne simbioze stanovništva koje se bavilo stočarstvom, lovom, ribolovom i tradicijskim ribolovom.  „Ako želimo zadržati stanovništvo ovog kraja i vratiti one koji su otišli, nužno je omogućiti im da se bave tradicijskim ribolovom i onime što je stoljetna tradicija u ovom području“ – naglasio je Stanivuković.

Mijo Vojković,  član Udruge za očuvanje tradicionalnog ribarenja Općine Jasenovac je rekao kako bi se tradicijskim ribolovom poboljšala turistička ponuda te zadržalo domaće stanovništvo. U protivnom, kako je naglasio, za nekoliko godina imat ćemo pusta sela i neće imati tko sačuvati običaje, tradiciju i kulturnu baštinu.

Načelnica općine Jasenovac Marija Mačković  je istaknula kako s domaćim stanovništvom već više godina traže rješenje da se tradicijskim ribolovom omogući da svako kućanstvo može za sebe uloviti onoliko ribe koliko mu je potrebno. Dodala je kako je to turistički kraj pa bi, uz to što je proglašen nematerijalnom kulturnom baštinom, tradicijski ribolov trebao biti i alat za razvoj turizma ovog kraja.

Predsjednik Udruge za očuvanje tradicijskog ribolova općine Jasenovac Marijan Škledar rekao je kako bi se reguliranjem tradicijskog ribolova održala tradicija, a ujedno spriječilo uništavanje i izlov ribe. Također, konačno bi se zaustavio odlazak mladih ljudi iz tog kraja jer na ovaj način nemaju perspektivu. 

Prethodni članakŠkola pčelarstva 2018./2019.
Sljedeći članakPrijavite se za potporu za kupnju i uzgoj rasplodnih junica
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.