Fitosanitara inspekcija Ministarstva poljoprivrede je na ulaznom graničnom prijelazu Rijeka zabranila uvoz pošiljke od 24.480,00 kg konzumnog krumpira podrijetlom iz Egipta i naredila vraćanje  pošiljatelju zbog neudovoljavanja fitosanitarnim zahtjevima.  Pošiljku je pratio ispravan fitosanitarni certifikat, ali provjerom identiteta utvrđeno je da etikete koje se nalaze na pojedinačnom pakiranju krumpira sadrže brojčane oznake polja kojih nema na popisu nezaraženih područja štetnim organizmom Ralstonia solanacearum u Egiptu.

 

Radi sprječavanja unošenja karantenskog organizma Ralstonia solanacearum, bakterije koja prouzrokuje smeđu trulež gomolja krumpira, Europska komisija (EK) donijela je Provedbenu odluku o privremenom odobrenju državama  članicama da poduzmu hitne  mjere protiv širenja bakterije Ralstonia solanacearum (Smith) Yabuuchi et al. u pogledu Egipta (2011/787/EU).  Uvoz krumpira  iz Egipta je dopušten samo ako su gomolji uzgojeni u područjima nezaraženim navedenim  štetnim organizmom i ako se ta područja nalaze na popisu nezaraženih područja koji je obavljen na službenim stranicama EK. Svako nezaraženo područje u Egiptu i svako pojedinačno polje u takvom području ima jedinstvenu službenu brojčanu oznaku  prema kojoj se može identificirati. Službenu brojčanu oznaku nezaraženog područja treba sadržavati  fitosanitarni certifikat koji prati pošiljku pri uvozu, ali i etiketa na svakoj vreći krumpira. Svaka pošiljka krumpira koja potječe sa područja koje se ne nalazi na popisu nezaraženih područja predstavlja neposrednu fitosanitarnu opasnost od unošenja karantenskog štetnog organizma Ralstonia solanacearum kojeg još nema na području Hrvatske. Obavijest o zadržanoj pošiljci krumpira poslana je EK i svim državama članicama EU-a putem sustava EK o zadržanim pošiljkama bilja,  EUROPHYT Interceptions.

 

Podsjetimo, u RH i sve ostale zemlje članice EU zabranjen je uvoz konzumnog krumpira iz trećih zemalja. Zabrana se, iznimno, ne odnosi na neke europske i mediteranske zemlje, pa je uvoz konzumnog krumpira dopušten iz sljedećih trećih zemalja: Alžir, Egipat (uz posebne uvjete), Izrael, Libanon (samo iz regija Akkar i Bekaa i uz posebne uvjete), Libija, Maroko, Sirija, Švicarska, Tunis, Turska, Srbija i Bosna i Hercegovina.

 

Kada se krumpir uvozi iz tzv. trećih zemalja fitosanitarna inspekcija Ministarstva poljoprivreda obavlja fitosanitarni pregled krumpira na mjestima propisanim za pregled uvoznih pošiljaka bilja. Jedino mjesto ulaska preko kojeg je dopušten uvoz egipatskoga krumpira u Republiku Hrvatsku jest luka Rijeka. Pregled se sastoji od provjere dokumenata, provjere identiteta  i provjere zdravstvenog stanja pošiljke krumpira na određene štetne organizme: bakterije, nematode, viruse i druge štetne organizme. Štetni organizmi kojima ne smije biti zaraženo bilje koje se unosi u Republiku Hrvatsku propisani su Pravilnikom o mjerama za sprječavanje unošenja i širenja organizama štetnih za bilje, biljne proizvode i druge nadzirane predmete i mjerama suzbijanja tih organizama (»Narodne novine«, br. 74/2006, 84/2010, 120/2011, 46/2014 i 119/2014) koji je usklađen sa Direktivom Vijeća Europske unije br. 2000/29/EC i drugim provedbenim propisima iz područja biljnoga zdravstva.

Prethodni članakPčele ometaju posjed
Sljedeći članakSajmovi, izložbe, dani, festivali – TRAVANJ
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.