Gospodarski list d.d. je prijavitelj projekta ISKRA u sklopu aktivnosti Nacionalne ruralne mreže u 2022. godini. Radi se o studiji u kojoj je istraženo što proizvođači povrća misle o mogućnostima investicija pomoću sredstava iz Programa ruralnog razvoja od 2014-2020 za razvoj povrćarske proizvodnje obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava uRH.

Pregled stanja

Zajednička poljoprivredna politika EU-a (ZPP) je politika svih zemalja članica Europske unije kojom se upravlja na europskoj razini te se financira sredstvima iz EU proračuna, iz dvaju fondova: Europski fond za jamstva u poljoprivredi (EFJP) te Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR).

Iz fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) se financiraju izravne potpore i tržišne mjere (prvi stup), dok se iz fonda za ruralni razvoj (EPFRR) financira ruralni razvoj (drugi stup). Prvi stup Zajedničke poljoprivredne politike odnosi se na izravna plaćanja čiji je cilj osigurati poljoprivrednim proizvođačima stabilan dohodak, dok je drugi stup usmjeren na ostvarivanje ciljeva i unaprjeđenje ruralnih sredina. Glavni ciljevi Zajedničke poljoprivredne politike su pružanje potpore poljoprivrednicima i poboljšanje poljoprivredne produktivnosti, zaštita prava poljoprivrednika iz Europske unije na odgovarajuću zaradu, doprinos borbi protiv klimatskih promjena i održivom upravljanju prirodnim resursima, očuvanje ruralnih područja i krajolika diljem EU-a te održavanje dinamičnosti ruralnog gospodarstva promicanjem zapošljavanja u poljoprivrednom sektoru.

Mjere ZPP-a koje se financiraju iz proračuna EU-a su izravna plaćanja, mjere ruralnog razvoja i sektorske mjere te su u sklopu navedenih mjera predložene različite intervencije.

Ministarstvo poljoprivrede i Agencija za plaćanje u poljoprivredi i ruralnom razvoju financira ulaganja u povrćarski sektor kroz sljedeće natječaje:

Natječaj za podmjeru 17.1. Osiguranje usjeva, životinja i biljaka – Cilj mjere je potaknuti poljoprivrednike na ugovaranje osiguranja njihove proizvodnje kako bi se smanjili ekonomski gubici prouzročeni nepovoljnim klimatskim prilikama i životinjskim bolestima.

  • Prihvatljivi korisnici su fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika.
  • Ukupan iznos raspoloživih sredstava javne potpore iznosi 200.000.000,00 HRK, od čega 150.000.000,00 HRK za biljnu proizvodnju i 50.000.000,00 HRK za stočarsku proizvodnju.
  • Maksimalni iznos godišnje potpore po korisniku iznosi 75.000 EUR za biljnu proizvodnju, dok za stočarsku proizvodnju iznosi 40.000 EUR.
  • Kraj prijave je 31. prosinca 2022.

Natječaj za tip operacije 9.1.1. Uspostava proizvođačkih grupa i organizacija – Svrha natječaja je dodjela potpore za provođenje aktivnosti predviđenih poslovnim planovima priznatih proizvođačkih organizacija, u cilju olakšavanja izlaska na tržište, a time i povećanja konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava.

  • Prihvatljivi korisnici su proizvođačke organizacije koje su priznate nakon 01. siječnja 2020. godine i kojima je odobren Poslovni plan od strane Ministarstva poljoprivrede.
  • Potpora se odobrava na razdoblje do pet godina u maksimalnom iznosu do 400.000 EUR, odnosno maksimalno do 100.000 EUR godišnje.
  • Rok za podnošenje zahtjeva za potporu je 15. prosinca 2022. godine.

Natječaj za tip operacije 4.2.1. Povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima – Svrha natječaja je povećanje vrijednosti proizvoda iz primarne poljoprivredne proizvodnje. Prihvatljivi korisnici su fizičke i pravne osobe registrirane za preradu poljoprivrednih proizvoda životinjskog ili ne životinjskog porijekla ili fizičke i pravne osobe koje nisu registrirane za preradu, ali su upisane u Upisnik poljoprivrednika, te će do konačnog zahtjeva za isplatu biti registrirane, te proizvođačke organizacije.

Neki od prihvatljivih troškova su:

  • građenje/rekonstrukcija/opremanje objekata
  • strojevi i oprema za prihvat
  • skladištenje
  • obradu/preradu
  • hlađenje, klimatizaciju
  • pakiranje, čišćenje
  • kupnja gospodarskih vozila i poljoprivrednih strojeva i dr.

Natječaj za tip operacije 4.2.2. Korištenje obnovljivih izvora energije – Svrha natječaja je povećanje učinkovitog korištenja energije.

  • Prihvatljivi korisnici su fizičke i pravne osobe registrirane za preradu poljoprivrednih proizvoda životinjskog ili ne životinjskog porijekla, fizičke i pravne osobe koje nisu registrirane za preradu, ali su upisane u Upisnik poljoprivrednika, pod uvjetom da će biti registrirane najkasnije u trenutku podnošenja konačnog zahtjeva za isplatu.
  • Intenzitet javne potpore iznosi do 50%.
  • Prihvatljivi troškovi uključuju
    • građenje/rekonstrukciju/opremanje objekata za obradu/doradu,
    • skladištenje sirovine,
    • postrojenja za proizvodnju bioplina,
    • objekata za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora (biomasa, sunce) i dr.

Natječaj za provedbu tipa operacije 4.1.1. Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava – oprema za navodnjavanje – Cilj mjere je podizanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava ulaganjima u opremu za navodnjavanje.Visina javne potpore po projektu iznosi od 5.000 EUR do 100.000 EUR.

Natječaj za provedbu tipa operacije 4.1.3. Korištenje obnovljivih izvora energije – Svrha mjere je povećanje učinkovitog korištenja energije.

  • Prihvatljivi korisnici su fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika.
  • Intenzitet javne potpore iznosi do 50%, uz mogućnost povećanje od 20% u slučaju da ulaganje provodi mladi poljoprivrednik, ulaganje se odvija u planinskom području, području sa značajnim prirodnim ograničenjima ili ostalim područjima s posebnim ograničenjima.
  • Prihvatljivi troškovi obuhvaćaju
    • građenje/rekonstrukciju/opremanje objekata za prijem, obradu/doradu, skladištenje i transport sirovine,
    • objekata za proizvodnju energije,
    • kupnju strojeva za transport i
    • primjenu supstrata za organsku gnojidbu i dr.

Natječaj za provedbu tipa operacije 6.1.1. Potpora mladim poljoprivrednicima – Svrha natječaja je dodjela potpore mladim poljoprivrednicima koji postaju nositelj/odgovorna osoba poljoprivrednog gospodarstva za početak poslovanja.

  • Korisnici su mladi poljoprivrednici stariji od 18 i mlađi od 40 godina na dan podnošenja zahtjeva za potporu, te kod prijave na natječaj imaju ekonomsku veličinu poljoprivrednog gospodarstva od 8.000 EUR do 49.999 EUR.
  • Neke od prihvatljivih aktivnosti su
  • kupnja životinja, mehanizacije, opreme i strojeva
  • građenje i/ili opremanje gospodarskih objekata u svrhu proizvodnje i prerade
  • kupnja opreme za digitalizaciju ili obnovljive izvore energije.

Natječaj za provedbu tipa operacije 6.3.1. Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava – Svrha natječaja je pomoći malim poljoprivrednim gospodarstvima u njihovu prijelazu na tržišno orijentiranu proizvodnju, održivom razvoju i zaradu dovoljno prihoda za dostojanstven život za ostanak na ruralnom području.

Korisnici mjere su:

  • samoopskrbno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo
  • obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo
  • obrt kojem je poljoprivreda pretežita djelatnost upisana u obrtnom registru
  • trgovačko društvo kojem je poljoprivreda glavna djelatnost upisana u Registru poslovnih subjekata koji se vodi pri Državnom zavodu za statistiku (isključujući trgovačka društva čiji su osnivači i vlasnici javnopravna tijela)
  • zadruga registrirana za obavljanje poljoprivredne djelatnosti,
  • ekonomske veličine poljoprivrednog gospodarstva od 2.000 EUR do 7.999 EUR, koja moraju biti u rangu mikro ili malog poduzeća.

Više informacija o natječajima iz Programa za ruralni razvoj može se naći na internetskim stranicama: https://ruralnirazvoj.hr/

Republika Hrvatska je klimatsko-pedološki pogodna za uzgoj mnogih povrtnih vrsta na otvorenom. U posljednje vrijeme sve veći dio proizvedenog povrća je iz zaštićenih prostora, plastenici i staklenici i to zbog dva razloga. Prvi razlog su sve veći i sve češći klimatski ekstremi kao što su pozebica, tuča, suša i sl. što proizvodnju na otvorenom čini neizvjesnom kao i opskrbu tržišta. Drugi razlog je da su zbog povećanja dohotka kupci voljni platiti i višu od prosječne cijene za povrće tijekom cijele godine te se proizvođači odlučuju na proizvodnju u štićenim prostorima (Čop, Antolić i Njavro 2021).

Ukupne površine su relativno male i predstavljaju 1,6% korištenih površina 2022. godine. Površine pod povrćem su oko 18.200 ha što uključuje i krumpir čije su površine nešto iznad 5.000 ha.

Hrvatska je uvozno ovisna kod povrća. U 2021. godini je uvezeno oko 168 milijuna eura, a izvezeno 73 milijuna tj. ostvarena je negativna vanjskotrgovinska razmjena od 95 milijuna eura Jasniji pokazatelj je pokrivenost uvozom i bila je 43%.

Hrvatske potrebe za svježim i povrćem za preradu su prilika za domaće proizvođače koji moraju učiniti dva iskoraka i to povećati proizvodnju (zakon obujma) te biti cjenovno i kakvonosno konkurentni uvoznim proizvodima koji dominiraju domaćim tržištem. Za taj iskorak su neophodna dodatna financijska ulaganja i velika prilika su bila sredstva iz Programa ruralnog razvoja od 2014. do 2020. godine. Dio tih sredstava je utrošen i za podizanje tehničko-tehnološke razine povrćarske proizvodnje i to od uvođenja sustava navodnjavanja do podizanja suvremenih zaštićenih proizvodnih kapaciteta, plastenika i staklenika.

Rezultati i analiza istraživanja

Anketa s proizvođačima povrća je provedena u mjesecu studenom 2022. godine. Uzorak je bio slučajan i ukupno je anketirano 103 osobe. Uvjeti za sudjelovanje u istraživanju su bili dragovoljnost, punoljetnost i da anketirana osoba predstavlja jednog proizvođača. Anketani upitnik je sastavljen na način da su pitanja bila otvorenog i zatvorenog tipa.

Većina anketiranih (82,5%) su bili muškarci. Najveći dio (57,3%) ih je iz dobne skupine od 40 do 59 godina, 26,2% od 19 do 39 godina te 16,5% starijih od 60 godina. Ovi podaci nam ukazuju da se žene nerado uključuju u istraživanja ili imaju manje vremena, dočim dobna struktura pokazuje dominantnu ulogu „zrele“ skupine ispitanika.

Najveći ido ispitanika (74,8%) se nalazi u Sjeverozapadnoj i središnjoj Hrvatskoj, manji u Istočnoj te najmanji u Jadranskoj Hrvatskoj što odgovara i proizvodnoj strukturi pojedinih regija.

Dvije trećine ispitanika je sa srednjom stručnom spremom, najmanje s nižom stručnom spremom te ih nešto iznad petine ima višu i visoku stručnu spremu.

U poljoprivredno proizvodnji iako dolazi do specijalizacije proizvodnje, nesigurnost kojoj su izloženi proizvođači utječe da se još uvijek pojedina proizvodnja, u ovom slučaju povrćarska, kombinira s nekom drugom, najbolje komplementarnom (Kljenak 2021). Osim ekonomske sigurnosti proizvođača to omogućuje i bolje korištenje resursa, najčešće oskudne vlastite radne snage (Gajdić, Mesić i Petljak 2021).

Vrijednosna struktura poljoprivredne proizvodnje ovisi o količini, ali još više o cijenama proizvoda tako da se uz istu količinu struktura može značajno razlikovati od godine do godine.

Graf 1: Struktura ispitanika s udjelom povrća u ukupnoj vrijednosti poljoprivredne proizvodnje

Izvor: obrada autora

Kod najvećeg dijela ispitanika povrćarstvo sudjeluje s 50,1 do 66%, a najmanji dio je onih gdje je udjel od 34 do 50%. Ujednačena struktura ispitanika prema ponuđenim razredima važnosti povrćarske u ukupnom vrijednosti poljoprivredne proizvodnje zrcali obilježje cijelog sektora te su dobra, korektna podloga za donošenje određenih zaključaka.

Većina anketiranih (89,3%) kao dominantno ima svježe povrće, a 10,7% prerađevine od povrća. Kako se radi o „ozbiljnijim“ proizvođačima, njih 70,9% je u sustavu PDV-a. Ovaj pokazatelj upućuje i na vrstu korištenih kanala prodaje gdje se značajan dio proizvodnje prodaje izravno, najčešće na gospodarstvu, uz cestu te na tržnicama.

Mnogi poljoprivredni proizvođači u neformalnim razgovorima pohvalno govore o potrebi poslovnog ili interesnog povezivanja. Međutim, u stvarnosti često to i ne čine, iako u svojim stručnim putovanjima pohvalno spominju dobre strane poslovnog povezivanja viđenog u nekim europskim državama. Ipak, više od trećine (32,2%) ispitanika nije član niti poslovnog niti interesnog udruženja.

Graf 2: Članstvo u nekoj organizaciji proizvođača (moguće više odgovora)

Izvor: obrada autora

Nešto iznad polovice anketiranih su članovi udruge, samo 17,5% proizvođačke organizacije, a zadruge njih 4,9%. Kako zadruga može steći i status proizvođačke organizacije, očito je da su neki članovi jednog i drugog.

Dio poljoprivrednih proizvođača često ima neopravdani strah od drugih izvora financijskih sredstava, pa tako i od europskih fondova. Taj odnos se brzo mijenja nakon hrvatskog pristupanja EU. Na to je utjecalo nekoliko čimbenika. Značajno u promjeni mišljenja su utjecali pozitivni primjer uspješnosti proizvođača koji su tehničko-tehnološki iskorak uspjeli učiniti zahvaljujući baš europskim fondovima. Ulazak mlađih osoba u povrćarsku proizvodnju također je potakao promjenu odnosa prema EU fondovima, a ne može se zanemariti niti djelovanje javne uprave u procesu alokacije raspoloživih sredstava.

Graf 3: Razina značajnosti EU fondova za poljoprivredu

Izvor: obrada autora

Preko dvije trećine anketiranih (65,1%) poljoprivredne EU fondove smatra značajnim za ukupnu poljoprivredu, a manji dio (9,7%) da su beznačajni. Još uvijek njih 23,3% smatra da EU fondovi nemaju nikakav utjecaj na poljoprivrednu proizvodnju u Hrvatskoj.

Hrvatski poljoprivrednici su mogli koristiti sredstva iz pretpristupnih fondova te nakon ulaska Hrvatske u EU i sredstva iz izdašnijeg izvora, Programa ruralnog razvoja (Tolušić, Koporčić i Tolušić 2013). Do sada su imali priliku natjecati se na mnoštvo mjera u okviru mnogih tipa operacija od kojih su najznačajnije:

  • Tip operacije 4.1.1. Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava
  • Tip operacije 4.1.3. Korištenje obnovljivih izvora energije
  • Tip operacije 4.2.1. Povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima
  • Tip operacije 4.1.2. Zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnojiva u cilju smanjenja štetnog utjecaja na okoliš
  • Tip operacije 4.3.1. Investicije u osnovnu infrastrukturu javnog navodnjavanja
  • Tip operacije 6.1.1. Potpora mladim poljoprivrednicima
  • Tip operacije 6.3.1. Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava
  • Podmjera 17.1.1. Osiguranje usjeva, životinja i biljaka
  • Program dodjela potpora male vrijednosti

Graf 4: Tip operacije za koju su anketirani koristili sredstva iz EU fondova

Izvor: obrada autora

Predpristupne fondove koristilo je malo anketiranih proizvođača, njih samo  tri jer očito ni oni a niti odgovorne institucije nisu bili dovoljno spremni za korištenje raspoloživih sredstava. Opravdanja su se tražila u „kompliciranoj proceduri i/ili nedovoljnoj zainteresiranosti proizvođača“ (Jajtić i Lukić 2016).

Anketirani su najviše koristili tip operacije „Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava“, zatim „Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava“ i „Potpora mladim poljoprivrednicima“. Ovo nam ukazuje da kod proizvodnje povrća dolazi novi naraštaj proizvođača koji svoj opstanak vide u modernizaciji proizvodnje i da je želja javne uprave jačanje srednjih proizvođača koji bi svoj daljnji iskorak trebali tražiti kroz organizacijsku nadogradnju kao što su proizvođačke organizacije (Grgić i Beinrauch 2021).

Često postoji jaz kod proizvođača, ali i drugih kao što su npr. potrošači odnosno porezni obveznici, između očekivanja i postignutog od korištenja sredstava. Zaboravlja se da se efekti od ulaganja mogu očekivati tek s odmakom od nekoliko godina, a na procjenu može utjecati i korišteni pokazatelj koki može biti povećana količina i/ili kakvoća te smanjena cijena koštanja odnosno njihova cjenovna konkurentnost u odnosu na inozemne proizvođače i proizvode.

Graf 5: Utjecaj korištenih sredstava na povrćarsku proizvodnju korisnika

Izvor: obrada autora

Najveći dio ispitanika korisnika EU fondova (49,1%) procjenjuje da su uložena sredstva samo djelomično poboljšala njihovu povrćarsku proizvodnju, da su znatno poboljšala misli ih 41,8% te da nisu utjecala na poboljšanje misli ih 9,1%. Očito je da su sredstva EU fondova korisna za proizvođače, ali da osim njih na konačni uspjeh proizvodnje znatni utjecaj imaju i drugi čimbenici, kao što su znanje proizvođača, tržni uvjeti itd. (Čagalj, Grgić i Gugić 2020)

Iako se znatno povećao broj korisnika sredstava iz EU fondova kao i alokacija sredstava, mnogo je prigovora proizvođača na cijeli proces. Progovori mogu biti opravdani, ali i subjektivni koje u konačnici treba pokušati riješiti kako bi se povećao broj korisnika.

Najveći dio anketira najvećom poteškoćom smatra dugotrajno čekanje na rezultate natječaja/odluku te na isplatu dobivenih sredstava. Ovoga su svjesni i u nadležnim institucijama koji se pokušavaju ekipirati ne bili se riješio očiti problem. Za anketirane veliki problem predstavlja i prikupljanje potrebne dokumentacije, posebno za one koji se prvi puta javljaju na natječaj, ali kod drugog natječaja veći dio njih nema toga problema.

 Graf 6: Poteškoće s kojima se susreću kod natječaja na EU fondove

Izvor: obrada autora

Anketirani su dobro informirani o samom natječaju, ali za neke problem predstavlja ekonomska veličina gospodarstva. Zanimljivo je da niti jedan anketirani nije kao problem naveo usluge konzultanata. 

Kao razloge nekorištenja sredstava iz EU fondova za svoju povrćarsku proizvodnju navedeni su brojni razlozi.

Graf 7: Razlozi nekorištenja sredstava iz EU fondova

Izvor: obrada autora

Dio ih smatra da se radi o prekompliciranoj proceduri, o postupku koji po njima predugo traje, a dio ih još nema nužni uvjet potrebne ekonomske veličine gospodarstva. Očito je da se većina navedenih prepreka može riješiti boljim informiranjem i/ili boljim radom nadležnih institucija.

I naredno programsko razdoblje ZPP iako sa smanjenim proračunom biti će značajan poticaj hrvatskim proizvođačima povrća. Dosadašnje iskustvo u korištenju sredstava EU fondova značajno će pomoći kako onima koji su već koristili ta sredstva tako i onim budućim.

Graf 8: Vjerojatnost javljanja na natječaje u razdoblju od 2023. do 2027. godine

Izvor: obrada autora

Znatan dio anketiranih (24,%) je siguran da se neće javljati na natječaje za sredstva iz EU fondova za daljnji  razvoj vlastite povrćarske proizvodnje u novom razdoblju od 2023. do 2027. godine. Ipak, njih 63,1% ih je sigurno ili vjeruje da će se natjecati i da želi investirati u proizvodnju povrća. 

Posebno su zanimljivi komentari anketiranih o EU fondovima i svim poteškoćama s kojima se susreću. I izdvajamo najzanimljivije.

Dio anketiranih pozdravlja istraživanje ove problematike te očekuje slične aktivnosti i u narednom razdoblju, pri čemu očekuju da se izjednače OPG-ovi iz gradova i sela kod natječaja za EU fondove. Neki spominju skupe inpute proizvodnje, problem tržne nelojalne konkurencije, očekivanje natječaja za navodnjavanje, dozvola za bunare, ali i predugo čekanje realizacije, te po njima nelogične i netransparentne kriterije. Ali i očekuju više vrednovanje struke u bodovanju te više mjera za žene poduzetnice 40 godina starosti na više te da žene poduzetnice dobiju neku mjeru kako bi mogle pripomoći u razvitku poljoprivrede. I naravno, očekuju veći angažman lokalne zajednice, a ne samo nadležnih državnih institucija.

Projekcije za naredno razdoblje

Opći ciljevi novog ZPP-a na temelju kojih je Hrvatska trebala razviti svoj Strateški plan uključuju poticanje pametnog, otpornog i diversificiranog sektora poljoprivrede sa zajamčenom sigurnošću opskrbe hranom, jačanje zaštite okoliša i klimatske politike te doprinos ciljevima Unije u području okoliša i klime, te jačanje socioekonomske strukture ruralnih područja.

Sukladno navedenim ciljevima, poljoprivreda i ruralni razvoj u narednom će razdoblju biti orijentirani na pojačanu brigu za okoliš, investicije usmjerene na digitalnu i zelenu tranziciju, produktivnost i konkurentnost te na pružanje dodatne potpore za mlade poljoprivrednike.

Najmanje 35 % proračuna za ruralni razvoj bit će namijenjeno svim vrstama intervencija vezanih za okoliš i klimu što uključuje i dobrobit životinja te dio plaćanja za područja s ograničenjima za poljoprivrednu proizvodnju, a minimalno 25 % proračuna izravnih plaćanja treba dodijeliti za eko-sheme. Eko-sheme predstavljaju potporu aktivnim poljoprivrednicima koji se obvežu da će provoditi poljoprivredne prakse korisne za klimu, okoliš i dobrobit životinja te borbu protiv antimikrobne rezistencije, kao što su pašarenje na pašnjacima i intenzivirano održavanje ekološki značajnih površina.

U Strateškom planu ZPP-a osmišljene su i intervencije s ciljem zadržavanja mladih u ruralnim područjima, potpore za generacijsku obnovu poljoprivrednih gospodarstava, veći postotak sufinanciranja investicija u proizvodnji kao i stopostotno financiranje kupovine zemljišta kroz financijske instrumente.

Potpora za mlade poljoprivrednike u novom programskom razdoblju osigurana je iz oba stupa ZPP-a, izravnih plaćanja i iz mjera ruralnog razvoja, te će mladi poljoprivrednici na raspolaganju imati gotovo 114 milijuna eura. U sklopu izravnih plaćanja predviđena je intervencija „Dodatna potpora dohotku za mlade poljoprivrednike“ koja ima za cilj osigurati stabilniji dohodak mladima u poljoprivredi i sigurnost u poslovanju. Unutar intervencija ruralnog razvoja, bespovratnim sredstvima je predviđena potpora za uspostavu mladih poljoprivrednika u iznosu od 65 milijuna eura kojom će se financirati ulaganja u poljoprivredna gospodarstva kojima je nositelj mladi poljoprivrednik.

Otprilike 60 % alokacije Strateškog plana ZPP-a usmjereno je na poljoprivredu, oko 25 % alokacije namijenjeno je intervencijama koje doprinose klimatsko-okolišnim ciljevima te 15 % alokacije za intervencije koje će izravno ili posredno doprinijeti razvoju ruralnih područja.

Gospodarski list je proveo ovo istraživanje u okviru godišnjeg provedbenog Akcijskog plana Nacionalne ruralne mreže 2021. -2022, godišnjeg provedbenog akcijskog plana Mreže za 2022. godinu koje je sufinancirano iz Mjere 20 „Tehnička pomoć“ iz Programa ruralnog razvoja za razdoblje 2014.-2020.

Zaključci

Teško je očekivati povećanje proizvodnje povrća u Hrvatskoj bez značajnijih ulaganja u proizvodne i organizacijske kapacitete proizvođača. U ukupnim ulaganjima sve značajnija su sredstva iz fondova EU. Kod proizvođača povrća dolazi do jačanja njihovog potencijala, ali njihov tržni nastup je još uvijek pojedinačan zbog odbijanja poslovnog povezivanja. Očekivanja proizvođača od nove ZPP gdje posebnu ulogu vide u fondovima ali i u svojo spremnosti da značajnije sudjeluju u nadolazećim natječajima. Od nadležnih institucija očekuju jednostavnije, pravednije i transparentnije natječaje koji će se brže provoditi. 

U istraživanju su istaknuti kao primjeri tri proizvođača povrća koji su koristeći sredstva iz Programa ruralnog razvoja unaprijedili svoju proizvodnju.

Radi se o OPG Novak iz Zagreba, OPG Veselić iz Novog Sela Palanječkog te Poljoprivrednom obrtu Agro Puškarić iz Kaniške Ive.

Izvješće i analizu sastavili:

Ana-Marija Špicnagel, mag.ing.agr.,

IPS Konzalting d.o.o.

prof.dr.sc. Ivo Grgić

Agronomski fakultet u Zagrebu

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakRezultati 4. Međunarodnog ocjenjivanja rakija i likera u Zagrebu
Sljedeći članakAGRODAT – Utjecaj digitalizacije na položaj žena i mladih u poljoprivredi
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.