Mlijeko konzumira gotovo dvije trećine ispitanih građana, dok petina njih pije mlijeko samo uz kavu

 

Povodom Svjetskoga dana mlijeka, koji se u cijelome svijetu obilježava 1. lipnja, proveli smo istraživanje o konzumaciji mlijeka te stavovima koje hrvatski potrošači imaju spram ove popularne namirnice.

 

Prije samih rezultata, važno je naglasiti kako najnovije procjene pokazuju da se u Hrvatskoj recesija nastavlja i u segmentu mlijeka te je nivo potrošnje u 2014. pao za 3,1% u odnosu na prethodnu godinu, dosegavši 62,5 litre po stanovniku.

 

U toj potrošnji više od tri četvrtine otpada na trajno mlijeko, čija je potrošnja lani pala za 2,8%, dok je potrošnja pasteriziranog mlijeka smanjena za još većih 4,3%.

 

Vrhunac potrošnje industrijski proizvedenog mlijeka u Hrvatskoj bio je 2009. godine (317 milijuna litara ili 72 litre po stanovniku) i od tada je u stalnom padu, što se podudara s trajanjem recesije.

 

Da apsolutna većina građana konzumira mlijeko i to na dnevnoj bazi te da smatraju ovu namirnicu zdravim proizvodom ključni su zaključci provedenog anketnog istraživanja među hrvatskim potrošačima.

 

Naime, na pitanje konzumiraju li mlijeko potvrdno odgovara 63,5% ispitanih, dok dodatnih 19,5% mlijeko konzumira samo uz kavu. Da uopće ne konzumiraju mlijeko ističe pak 17% anketiranih građana.

 

Učestalost konzumacije mlijeka je na visokoj razini s obzirom na to da 72,1% ispitanika navodi kako ovu namirnicu konzumiraju svakodnevno. Nekoliko puta tjedno mlijeko konzumira 19,6% anketiranih, onih koji to čine nekoliko puta mjesečno ima 5%, a rijetko – nekoliko puta godišnje mlijeko pije 3,2% građana.

 

Gledano prema vrstama mlijeka koje kupuju, trajno je sa 64,2% udjela daleko ispred svježeg mlijeka koje ima 24,6% udjela. Trajno i svježe mlijeko podjednako često kupuje 11,2% ispitanih.

 

S obzirom na sve navedene rezultate ne treba čuditi stav prema kojemu čak 86,6% anketiranih građana mlijeko smatra zdravim. Da ovu namirnicu smatraju nezdravom ističe 7,2% ispitanika, a da ne znaju odgovor na ovo pitanje kaže njih 6,1%.

 

Zanimljivi su i odgovori na pitanje koje mliječne proizvode izuzev mlijeka redovito konzumiraju. Ispitanici na prva dva mjesta s gotovo podjednakim udjelima stavljaju sir (77,6%) i jogurt (77,2%), a potom slijede vrhnje sa 60,8%, mliječni namaz s 57,8%, sladoled s 50,7% i puding s 34,7% udjela.

 

Istraživanje magazina Ja TRGOVAC i agencije Hendal o konzumaciji mlijeka provedeno je tijekom travnja 2015. godine na nacionalno reprezentativnom uzorku od 400 građana Republike Hrvatske starijih od 15 godina.

 

Tijekom istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz metodu slučajnog odabira kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.

Prethodni članakOvršni postupak banke
Sljedeći članakUpravitelj troši novac nenamjenski
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.