Više od tri četvrtine (77 %) Europljana smatra da svi građani EU -a imaju koristi od zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), dok ih više od 90 % podupire glavne smjernice novog ZPP -a, kao što su pravednija i usmjerenija pomoć (92 %) te uspostava veze između financijske pomoći namijenjene poljoprivrednicima i poštovanja poljoprivrednih praksi kojima se čuva okoliš („ozelenjivanje”, 91 %). To su glavni rezultati istraživanja Eurobarometra o ZPP -u koje je jučer objavila Europska Komisija.

 

Istraživanje je provedeno i na uzorku od 1002 građanina Hrvatske u razdoblju od 23. studenog do 2. prosinca 2013. godine, a rezultati su pokazali da čak 75 posto ispitanih smatra kako Zajednička poljoprivredna politika pogoduje svim građanima EU, a ne samo poljoprivrednicima. Preko polovice ispitanih građana Hrvatske (55 posto) čulo je za potpore koju Europska Unija pruža poljoprivrednicima putem svoje Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) i znaju pojedinosti o potporama, dok ih je 36 posto čulo za potpore, ali ne zna pojedinosti.   Prema rezultatima istraživanja čak 53 posto ispitanih građana Hrvatske smatra da su potpore poljoprivrednicima primjerene, dok 31 posto smatra da su potpore preniske. Za razliku od građana RH, istraživanje je pokazalo da 45 posto ispitanih u EU smatra potpore primjerenima, a 26 posto preniskima.  

 

Opskrba stanovništva raznovrsnim kvalitetnim proizvodima jedna je od glavnih odgovornosti poljoprivrednika u društvo, a to smatra gotovo polovica ispitanih građana Hrvatske (49 posto), odnosno 38 posto građana EU. Među važnije odgovornosti poljoprivrednika u društvu svrstano je i održavanje ekonomske aktivnosti i zapošljavanja u ruralnim područjima što smatra 44 posto građana RH, a 36 posto građana EU.  

 

Europljani poljoprivredi pridaju sve veću važnost te je uz razvoj ruralnih područja smatraju „veoma važnim” ulogom u budućnost (53 %, tj. 7 postotnih bodova više nego 2009.). Apsolutna većina smatra da je u Europskoj uniji jednako važno osigurati raznolikost poljoprivrede i prehrambenih proizvoda.

 

Više od 80 % Europljana podupire ključne ciljeve ZPP -a, osobito osiguranje opskrbe poljoprivrednim proizvodima, uravnoteženiji razvoj ruralnih područja ili potporu mladim poljoprivrednicima. 

 

U pogledu informiranja potrošača, istraživanje je pokazalo da Europljani obraćaju veliku pažnju na kvalitetu prehrambenih proizvoda, kao što su mlijeko i neke vrste mesa, te da imaju velika očekivanja u pogledu sljedivosti. Slično razmišljaju i građani hrvatske koji su kroz osobni intervju uključeni u ovo istraživanje.

 

„Istraživanje je pokazalo kako građani hrvatske imaju dosta informacija o Zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU, te razumiju značaju koju ona ima za razvoj poljoprivrede. U pogledu razmišljanja hrvatskih građana slična su razmišljanjima građana Europske Unije. Posebno me raduje da građani Hrvatske razumiju važnost poljoprivrede i podržavaju smjernice Zajedničke poljoprivredne politike u smislu bolje opskrbljenost stanovništva domaćim proizvodima, jačanju dohodovnosti poljoprivredu i razvoja ruralnog područja Hrvatske“, izjavio je ministar Tihomir Jakovina. 

 

Više informacija o istraživanju:

 

Link na priopćenje EK

Link na rezultate istraživanja na hrvatskom jeziku

 width=

Prethodni članak2 600 zahtjeva za izravna plaćanja
Sljedeći članakOstali članci u ovom broju
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.