Dvadesetčetverogodišnji Ivan Gašić iz Beketinaca u Osječko-baranjskoj županiji prema odluci stručnog prosudbenog povjerenstva pobjednik je Natječaja za izbor najboljeg hrvatskog mladog poljoprivrednika koji treći put zaredom organizira hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu i ambasadorica projekta za Hrvatsku Marijana Petir, dok je Stipe Vuletić pobjednik prema izboru čitatelja Jutarnjega lista, medijskog pokrovitelja projekta.

Ivan Gašić se na svom obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu u Beketincima u Osječko-baranjskoj županiji bavi proizvodnjom i preradom kravljeg mlijeka. Godišnje proizvode 200 tisuća litara mlijeka dok 36 tisuća litara preradi u sir. Mlijeko s Gašićeve farme nosi oznaku „mlijeko hrvatskih farmi“, a svoje proizvode plasira manjim dijelom u lokalne restorane, dok ih velikim dijelom prodaje na kućnom pragu i na sajmovima.

„Čestitam pobjedniku, ali i svim sudionicima natječaja. Svi oni svojim inovativnim, kreativnim i održivim projektima bude nadu u bolju budućnost hrvatske poljoprivrede“, rekla je zastupnica Marijana Petir te dodala kako su ti mladi ljudi ponos Hrvatske jer su u teškim vremenima kad njihovi vršnjaci napuštaju Hrvatsku u potrazi za boljim životom, odlučili „zasukati rukave“ te vlastitim primjerom pokazati da se svaki trud isplati.

Tome je dokaz i Ivan koji zbog veće potražnje za plasmanom sireva u planu ima proširivanje kapaciteta sirane kako bi sveukupnu proizvodnju mlijeka mogao pretvarati u mliječne proizvode. Na svom OPG-u najbolji hrvatski mladi poljoprivrednik proizvodi i hranu za svoju stoku – uzgaja tritikal, kukuruz, lucernu, suncokret, ječam i pšenicu. Sirutka, glavni nusproizvod proizvodnje sira se odvaja u posebne spremnike i otprema za hranidbu crnih slavonskih svinja čime su pokriveni i ekološki aspekti projekta.

Najbolji hrvatski mladi poljoprivrednik Ivan Gašić u listopadu 2018. predstavljat će Hrvatsku na petom izboru za najboljeg mladog poljoprivrednika/cu u Europskoj uniji koji organizira Klub zastupnika Europske pučke stranke (EPP), najjače političke grupacije unutar Europskog parlamenta čija je Petir članica.

Zdenko Matak, član Uprave Erste banke, koja je glavni sponzor natječaja pobjedniku je uručio ček od 15 tisuća kuna, a zastupnica Petir, kao organizatorica i ambasadorica projekta za Hrvatsku, osigurala je put u Bruxelles za nositelje deset najboljih projekata, kao i njihovo sudjelovanje na 5. Europskom kongresu mladih poljoprivrednika u Bruxellesu.

Projekt Ivana Gašića bio je najbolji među 26 pristiglih prijava na natječaj otvoren od 1. do 31. ožujka 2018. prema ocjeni stručnog prosudbenog povjerenstva u sastavu: Zoran Grgić, dekan Agronomskog fakulteta u Zagrebu i predsjednik Hrvatske agronomske komore, Krunoslav Zmaić, dekan Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, Marijana Ivanek-Martinčić, dekanica Visokog gospodarskog učilišta iz Križevaca, Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, Božica Marković, direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Hrvatske gospodarske komore, Jan Marinac, predsjednik Hrvatske udruge mladih poljoprivrednika, Vlatko Grgurić, urednik i voditelj emisije Plodovi zemlje te Zlatko Šimić, novinar Jutarnjeg lista.

Svečano proglašenje pobjednika održano je na Dan Europe u Muzeju Mimara u Zagrebu, a na njemu je kao poseban gost na poziv zastupnice Petir sudjelovao i Jannes Maes, predsjednik Europskog udruženja mladih poljoprivrednika (CEJA). Najboljim hrvatskim mladim poljoprivrednicima putem video linka obratio se i povjerenik Europske komisije za poljoprivredu i ruralni razvoj Phil Hogan, koji je i sam sudjelovao na prošlogodišnjem proglašenju, te austrijska savezna ministrica održivog razvoja i turizma Elisabeth Koestinger.

Događaj se nastavio poljoprivrednom konferencijom i panel raspravom o mladim poljoprivrednicima i EU fondovima na kojoj su sudjelovali hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir, ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac, Ivan Gašić, najbolji hrvatski mladi poljoprivrednik, Zoran Grgić, dekan Agronomskog fakulteta u Zagrebu i predsjednik Hrvatske agronomske komore, Krunoslav Zmaić, dekan Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, Marijana Ivanek-Martinčić, dekanica Visokog gospodarskog učilišta iz Križevaca, Vlado Čondić Galinčić, savjetnik izvanrednog povjerenika Agorokora za poslovnu grupu poljoprivreda.

 

GL

 src=

 

Prethodni članakKoja sredstva za zaštitu breskve i nektarine?
Sljedeći članakKolačići uz pivo
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.