Hrvatski sabor je 13. svibnja 2022. usvojio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Njime su izvršene korekcije važećeg Zakona „Narodne novine“, br. 20/18, 115/18 i 98/19). One će poboljšati primjenu istog, ubrzati raspolaganje. Omogućiti će dodjelu poljoprivrednog zemljišta onim korisnicima koji će se na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu države baviti poljoprivrednom proizvodnjom koja stvara dodanu vrijednost. Tako će se uspostaviti efikasnija kontrola korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države kao dobra od interesa za Republiku Hrvatsku.

Izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu zadužuju se jedinice lokalne samouprave (u daljnjem tekstu: JLS)  da u roku od 6 mjeseca od dobivanja suglasnosti na Program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države raspišu javne natječaje za zakup za slobodno poljoprivredno zemljište u vlasništvu države; također i ono zemljište koje se koristi bez valjane pravne osnove. Propisuje se da Ministarstvo poljoprivrede preuzima raspolaganje istim ukoliko to ne bude slučaj.

Maksimalnu površinu zakupa može odrediti JLS u javnom natječaju. Uvodi se elektronička provedba javnog natječaja za zakup; mijenja se rok trajanja zakupa na način da se zakup daje na 25 godina za višegodišnje nasade; također i 15 godina za ostale vrste poljoprivredne proizvodnje, oba roka s mogućnošću produljenja.

Veoma važno za ispunjavanje strateških ciljeva je propisan sustav bodovanja, namijenjen utvrđivanju najpovoljnijeg ponuditelja u javnim natječajima za zakup. Pri tome prednost ostvaruju ponuditelji koji ostvare najveći broj bodova od ukupno mogućih 100 bodova. Najveći broj bodova ostvaruju ponuditelji koji na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu države ostvaruju višu dodanu vrijednost(proizvodnja, prerada…),;dosadašnji posjednici; domicilni te mladi nositelji obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.

Naime, u javnom prostoru najviše polemike izazvala je upravo odredba o bodovanju; nakon sjednice Hrvatskog sabora održano je više sastanaka i rasprava sa predstavnicima institucija i zainteresirane javnosti. Uvaženi su prijedlozi i komentari te su dodani bodovi za povrtlarstvo i proizvodnju šećerne repe; bodovi za autohtone pasmine, uređen je kriterij domicilnosti;  bodovanje proizvodnog objekta u funkciji poljoprivredne proizvodnje na području jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba koja raspisuje javni natječaj;  dodan je novi kriterij – Udio izravnih plaćanja u ukupnim prihodima od poljoprivrede – koji je bio sadržan u kriteriju dosadašnji posjednik.

Novim Zakonom propisuju se obveza i rok dostave odnosno izrade Gospodarskog programa za ugovore koji imaju odredbu o Gospodarskom programu kao sastavnom dijelu ugovora; zatim dodatne mjere kontrole raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu RH kroz uključivanje Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) u kontrolu tla i kontrolu provedbe agrotehničkih mjera; prekršajne odredbe za neovlašteno korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države i za nedostavljanje godišnjeg izvješće o provedbi gospodarskih programa; uvodi se administrativna kontrola ispunjavanja gospodarskih programa od strane Ministarstva poljoprivrede i JLS-ova.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje