Ministarstvo poljoprivrede Europskoj komisiji uputilo je još dva Zahtjeva za registraciju oznake zemljopisnog podrijetla

 

Sukladno odredbama Uredbe (EU) br. 1151/2012 o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode i članku  8.  Zakona o zaštićenim oznakama izvornosti, zaštićenim oznakama zemljopisnog podrijetla i zajamčeno tradicionalnim specijalitetima poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (Narodne novine br. 80/13, 14/14) nakon što je naziv zaštićen u Republici Hrvatskoj Ministarstvo poljoprivrede dostavlja Europskoj komisiji dokumentaciju potrebnu za registraciju oznake na razini Europske unije.

Ministarstvo poljoprivrede uputilo je Europskoj komisiji dva Zahtjeva za registraciju oznake zemljopisnog podrijetla na EU razini i to za sljedeće proizvode:

  1. DRNIŠKI PRŠUT – OZNAKA ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA
  2. „SLAVONSKI KULEN“/„SLAVONSKI KULIN“ – OZNAKA ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA

Po zaprimljenoj dokumentaciji Europska komisija na odgovarajući način, u roku od šest mjeseci, razmatra svaki zaprimljeni zahtjev kako bi provjerila opravdanost i ispunjavanje uvjeta odgovarajućeg sustava. Nakon što završi postupak razmatranja, Europska komisija objavljuje Jedinstveni dokument predmetne oznake u Službenom listu Europske unije, a u roku od tri mjeseca od objave svaka fizička ili pravna osoba izvan Republike Hrvatske može podnijeti prigovor na objavljeni zahtjev za registraciju oznake. U slučaju da je prigovor podnesen postupak rješavanja prigovora može najduže trajati osam mjeseci, a što uključuje i fazu postizanja sporazuma podnositelja zahtjeva za registraciju i podnositelja prigovora. Ukoliko se sporazum ne postigne konačnu odluku donosi Europska komisija.

Ako je prigovor uložen Komisiji i u roku od dva mjeseca popraćen obrazloženom izjavom, Komisija provjerava opravdanost obrazloženog prigovora. U okviru postupka rješavanja prigovora Komisija poziva podnositelja prigovora i podnositelja zahtjeva kako bi se uključili u postizanje sporazuma. Komisija nakon postupka postizanja sporazuma, uzimajući u obzir rezultate postizanja sporazuma donosi konačnu odluku. Ukoliko ne bude podnesenih prigovora, ukoliko stranke postignu sporazum ili Europska komisija odbije prigovor, odnosno oznaka se registrira, ista se upisuje u registar Europske unije -DOOR bazu.

Kada se oznaka registrira na razini Europske unije to znači da je proizvod zaštićen na području cijele EU i navedena zaštita je vremenski neograničena. Na ovaj način registrirani naziv proizvoda je zaštićen od svakog izravnog ili neizravnog korištenja te svake zlouporabe koja bi mogla dovesti potrošača u zabludu glede pravog podrijetla proizvoda, te narušavanja ugleda proizvoda. Proizvod sa zaštićenom oznakom jamči potrošaču kvalitetu, a proizvođaču povećava dohodak, nadalje to je i značajan doprinos ruralnom razvoju u smislu prepoznatljivosti kako samog proizvoda tako i područja u kojem se proizvodi. 

  src= 

Prethodni članak817 tisuća kuna iz IPARD -a za podizanje nasada jabuka
Sljedeći članak693 tisuća kuna iz IPARD -a za sustav za navodnjavanje
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.