U Službenom listu Europske unije, L 155 od 14. lipnja 2016. objavljena je PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2016/932 od  01. lipnja 2016.  o upisu naziva u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla (Zagorski puran (ZOZP)).

 

Time je Republika Hrvatska dobila, pored Krčkog pršuta, Ekstra djevičanskog maslinovog ulja Cres, Neretvanske mandarine, Ogulinskog kiselog zelja/ Ogulinskog kiselog kupusa, Baranjskog kulena, Ličkog krumpira, Istarskog pršuta/Istrskog pršuta, Drniškog pršuta, Dalmatinskog pršuta i Poljičkog soparnika/Poljičkog zeljanika/Poljičkog uljenjaka još jednu oznaku čiji je naziv registriran i zaštićen na zajedničkom EU tržištu.

 

ZAGORSKI PURAN

 ZAŠTIĆENA OZNAKA ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA

 

Proces zaštite naziva „Zagorski puran“ (ZOZP) započeo je u srpnju 2010. godine, kada je PZ „Puran zagorskih brega“ podnijela Ministarstvu poljoprivrede zahtjev za registraciju oznake zemljopisnog podrijetla naziva „Zagorski puran“. Ministarstvo poljoprivrede je u studenom 2011. godine donijelo Rješenje o registraciji oznake zemljopisnog podrijetla čime je naziv „Zagorski puran“ postao zaštićen u Republici Hrvatskoj. U svibnju 2014. godine Ministarstvo poljoprivrede uputilo je Europskoj komisiji zahtjev za registraciju naziva zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla „Zagorski puran“ na razini Europske unije. Nakon procedure na europskoj razini, objavom navedene Uredbe Komisije, naziv „Zagorski puran“ upisuje se u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla. 

 

 

Zaštita proizvoda „Zagorski puran“ temelji se na ugledu koji je stekao radi kakvoće mesa. Sačuvani brojni povijesni zapisi koji govore o ugledu proizvoda „Zagorski puran“ dokazuju povezanost proizvoda čija se kakvoća mesa temelji na metodi slobodnog uzgoja na otvorenom, sa zemljopisnim područjem uzgoja Hrvatskim zagorjem. “Zagorski puran” je proizvod koji se dobiva klanjem životinja (peradi) autohtone hrvatske pasmine zagorski puran starosti od 6 do 8 mjeseci koji su uzgojeni metodom slobodnog uzgoja (ispašom) na otvorenom. Proizvodnja „Zagorskog purana“ odvija se na zemljopisnom području Hrvatskog zagorja koje obuhvaća cijelo područje Krapinsko-zagorske županije, cijelo područje Varaždinske županije te rubne dijelove Zagrebačke županije koji graniče s Krapinsko-zagorskom i Varaždinskom županijom odnosno općine Brdovec, Marija Gorica, Pušća, Dubravica, Luka, Jakovlje, Bistra i Bedenica. Meso „Zagorskog purana“ konzumira se isključivo termički obrađeno. Meso je izrazito sočno, zbog većeg udjela masti u mišićima i mekane je žvakaće konzistencije. Umjerenog je i ugodnog mirisa i okusa karakterističnog za termički obrađeno meso bez nepoželjnih stranih primjesa. Meso termički obrađenih prsiju je bijele boje dok je meso zabatka smeđe boje.

„Zagorski puran“ je proizvod koji se uvijek konzumirao u posebnim prigodama te se i danas konzumira tijekom blagdanskih i obiteljskih proslava najčešće kao božićna i/ili uskršnja pečenka.

 

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakNewsletter 11/2016
Sljedeći članak2,4 milijuna kuna iz IPARD-a za objekt za skladištenje i sušenje žitarica
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.