U Službenom listu Europske unije, L 155 od 14. lipnja 2016. objavljena je PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2016/932 od 01. lipnja 2016. o upisu naziva u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla (Zagorski puran (ZOZP)).
Time je Republika Hrvatska dobila, pored Krčkog pršuta, Ekstra djevičanskog maslinovog ulja Cres, Neretvanske mandarine, Ogulinskog kiselog zelja/ Ogulinskog kiselog kupusa, Baranjskog kulena, Ličkog krumpira, Istarskog pršuta/Istrskog pršuta, Drniškog pršuta, Dalmatinskog pršuta i Poljičkog soparnika/Poljičkog zeljanika/Poljičkog uljenjaka još jednu oznaku čiji je naziv registriran i zaštićen na zajedničkom EU tržištu.
ZAGORSKI PURAN
ZAŠTIĆENA OZNAKA ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA
Proces zaštite naziva „Zagorski puran“ (ZOZP) započeo je u srpnju 2010. godine, kada je PZ „Puran zagorskih brega“ podnijela Ministarstvu poljoprivrede zahtjev za registraciju oznake zemljopisnog podrijetla naziva „Zagorski puran“. Ministarstvo poljoprivrede je u studenom 2011. godine donijelo Rješenje o registraciji oznake zemljopisnog podrijetla čime je naziv „Zagorski puran“ postao zaštićen u Republici Hrvatskoj. U svibnju 2014. godine Ministarstvo poljoprivrede uputilo je Europskoj komisiji zahtjev za registraciju naziva zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla „Zagorski puran“ na razini Europske unije. Nakon procedure na europskoj razini, objavom navedene Uredbe Komisije, naziv „Zagorski puran“ upisuje se u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla.
Zaštita proizvoda „Zagorski puran“ temelji se na ugledu koji je stekao radi kakvoće mesa. Sačuvani brojni povijesni zapisi koji govore o ugledu proizvoda „Zagorski puran“ dokazuju povezanost proizvoda čija se kakvoća mesa temelji na metodi slobodnog uzgoja na otvorenom, sa zemljopisnim područjem uzgoja Hrvatskim zagorjem. “Zagorski puran” je proizvod koji se dobiva klanjem životinja (peradi) autohtone hrvatske pasmine zagorski puran starosti od 6 do 8 mjeseci koji su uzgojeni metodom slobodnog uzgoja (ispašom) na otvorenom. Proizvodnja „Zagorskog purana“ odvija se na zemljopisnom području Hrvatskog zagorja koje obuhvaća cijelo područje Krapinsko-zagorske županije, cijelo područje Varaždinske županije te rubne dijelove Zagrebačke županije koji graniče s Krapinsko-zagorskom i Varaždinskom županijom odnosno općine Brdovec, Marija Gorica, Pušća, Dubravica, Luka, Jakovlje, Bistra i Bedenica. Meso „Zagorskog purana“ konzumira se isključivo termički obrađeno. Meso je izrazito sočno, zbog većeg udjela masti u mišićima i mekane je žvakaće konzistencije. Umjerenog je i ugodnog mirisa i okusa karakterističnog za termički obrađeno meso bez nepoželjnih stranih primjesa. Meso termički obrađenih prsiju je bijele boje dok je meso zabatka smeđe boje.
„Zagorski puran“ je proizvod koji se uvijek konzumirao u posebnim prigodama te se i danas konzumira tijekom blagdanskih i obiteljskih proslava najčešće kao božićna i/ili uskršnja pečenka.
