Juha je utkana u hrvatsku tradiciju te se kao predjelo priprema od davnina. Stoga ne treba čuditi da čak 83,2% građana ističe kako češće kuhaju domaću juhu, negoli kupljenu juhu iz vrećice.


Juha je tradicionalno vrlo popularno jelo u našim krajevima, a tome u prilog govore i rezultati našeg istraživanja koje je pokazalo kako juhe, manje ili više učestalo, konzumira čak 98,7% hrvatskih građana.

Najveći broj građana pritom konzumira juhe nekoliko puta tjedno (41,6%). Jedna trećina ovo toplo predjelo konzumira barem jednom tjedno (33,4%), dok podjednak broj građana navodi da konzumira juhe svakodnevno (11,4%) ili rijetko (12,4%). Vrlo mali broj građana tvrdi kako juhe nikada ne konzumira (1,3%).

Kada je riječ o vrsti juha, na vrhu se izdvajaju dvije juhe i to goveđa koju preferira 28,9% građana te kokošja juha koja je prvi izbor za 26,1% njih. Slijede ih juha od gljiva ili šampinjona (13%), povrtna (11,9%) te juha od rajčice (8,4%).

U manjoj se mjeri konzumiraju i riblja juha (3,6%) te juha od bundeve (3,2%), dok je juha od graška iznimno rijetko na stolu hrvatskih potrošača.

Da preferira neku drugu vrstu juhe ističe 1,7% građana, a da nemaju preferencija kada je riječ o vrsti juhe stav je 3% sudionika ovog anketnog istraživanja.

Juha je kao što smo već spomenuli utkana u hrvatsku tradiciju te se kao predjelo priprema od davnina. Stoga ne treba čuditi da čak 83,2% građana ističe kako češće kuhaju domaću juhu, negoli kupljenu juhu iz vrećice.

Nadalje, ukupno 61,5% građana preferira bistre juhe, dok su krem juhe draže za 38,5% ispitanika.

Juha se uobičajeno jede za ručak i to kao svoj odgovor navodi čak 96,6% građana, dok ovo predjelo za večeru konzumira razmjerno mali udio u uzorku ispitanih (3,4%).

Istraživanje su tijekom rujna 2019. godine proveli Ja TRGOVAC magazin i agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina.

U sklopu istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz slučajan odabir kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.

Izvor: Ja TRGOVAC

Razne recepte možete pronaći i u našoj kuharici “Kuhaj slano, kuhaj fino!

Prethodni članakIstarski sir Špin – prirodan i fin
Sljedeći članakAzijska strizibuba – novi štetnik drveća
Gospodarski list
Gospodarski list – sve što vrijedi znati u poljoprivredi Gospodarski list najstariji je i najčitaniji hrvatski časopis za poljoprivredu, s tradicijom dugom preko 180 godina. Kroz tri stoljeća pomaže poljoprivrednicima stručnim, aktualnim i korisnim sadržajem te i danas svakih petnaest dana stiže na adrese svojih vjernih pretplatnika. Naši autori su priznati stručnjaci, znanstvenici i poljoprivrednici. Uz tiskana i online izdanja, posjeduje bogatu biblioteku knjiga pod nazivom - Obitelj i gospodarstvo, organizira razne stručne konferencije iz područja agrobiznisa, kroz društvene mreže aktivno sudjeluje u svakodnevnici ljubitelja prirode i poljoprivrede. Opravdano je najveći specijalizirani - poljoprivredni medij u regiji. Cilj Gospodarskog lista je ostao isti od prvog broja – znanjem jačati poljoprivredu i selo.