Osnovni uvjet za ostvarivanje potpore za ekološku poljoprivrednu proizvodnju je upis u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji kojeg vodi Agencija za plaćanja, a poljoprivredno zemljište na kojem se obavlja ekološka proiz­vodnja mora biti registrirano u ARKOD sustavu i u cijelosti uključeno u sustav kontrole ovlaštenog kontrolnog tijela.

Poljoprivrednici koji žele ući u sustav ekološkog uzgoja trebaju podnijeti Zahtjev za ulazak u sustav potpore za Ekološki uzgoj. Prilikom ulaska u sustav potpore preuzimaju obvezu petogodišnjeg razdoblja provođenja ekološkog uzgoja. Agencija za plaćanja na temelju podataka iz podnesenog jedinstvenog zahtjeva, donosi Odluku o ulasku u sustav potpore, a kojom se utvrđuje obvezna površina za kontrolu koju korisnik mora zadržati tijekom obveznog razdoblja.

Nema propisanog minimuma po površini za poticane količine već se mora zadovoljiti uvjet minimalna površina poljoprivredne parcele unutar iste skupine usjeva (0,05 ha), uz uvjet da je veličina poljoprivredne površine poljoprivrednog gospodarstva minimalno 0,5 ha upisane u Upisnik i ARKOD. Korisnici koji podnose zahtjev za Ekološki uzgoj na trajnim travnjacima dužni su, od 2016., godine imati minimalno 0,5 uvjetnih grla po hektaru koja se uzgajaju sukladno propisima za ekološku poljoprivrednu proizvodnju.

 

Ovlašteno kontrolno tijelo za ekološku poljoprivrednu proizvodnju za svakog korisnika potpore za Ekološki uzgoj, dostavlja Agenciji za plaćanja podatke o površinama na kojima je potvrđen ekološki uzgoj za godinu podnošenja zahtjeva.

 

Potpora Ekološki uzgoj može se ostvariti kroz dvije podmjere iz Programa ruralnog razvoja RH:

 

a) 11.1. Plaćanja za prijelaz na ekološke poljoprivredne prakse i metode

b) 11.2. Plaćanja za održavanje ekoloških poljoprivrednih praksi i metoda

 

Kod operacije

Naziv operacije

Iznos €/ha

M11.1.1.

Plaćanja za prijelaz na ekološke poljoprivredne prakse i metode

 

 

Oranične kulture

347,78

 

Višegodišnji nasadi

868,18

 

Povrće

576,94

 

Trajni travnjaci

309,94

M11.1.2.

Plaćanja za održavanje ekoloških poljoprivrednih praksi i metoda

 

 

Oranične kulture

289,82

 

Višegodišnji nasadi

723,48

 

Povrće

480,78

 

Trajni travnjaci

258,28

 

Ekološka poljoprivredna proizvodnja propisana je Zakonom o poljoprivredi („Narodne novine“ br. 30/2015), Pravilnikom o ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji („Narodne novine“ br. 30/2015) i Pravilnikom o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2016. godinu   („Narodne novine“ br. 20/16).

 

Podsjećamo sve poljoprivrednike da je u tijeku podnošenje jedinstvenih zahtjeva poljoprivrednika za izravnu potporu. Putem jedinstvenog zahtjeva moguće je zatražiti potporu za:

Ø  izravna plaćanja

Ø  plaćanja u iznimno osjetljivim sektorima – mliječne krave, rasplodne krmače, djevičansko i ekstra djevičansko maslinovo ulje i duhan;

Ø  IAKS mjere ruralnog razvoja:

·         Mjera 10 – Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene

·         Mjera 11 – Ekološki uzgoj

·         Mjera 13 – Plaćanja područjima s prirodnim ograničenjima

Ø  potpora za očuvanje izvornih i zaštićenih kultivara poljoprivrednog bilja.

 

Kao i prijašnjih godina, jedinstveni zahtjev poljoprivrednici ispunjavaju elektrnički kroz AGRONET, a podnose „papirnato“ poštom ili osobno regionalni ured Agencije za plaćanja do 16. svibnja. Svima koji nisu u mogućnosti samostalno popuniti zahtjev u AGRONET-u  pomoć mogu dobiti u:

·         regionalnim uredima Agencije za plaćanja (http://www.apprrr.hr/kontakt-441.aspx ),

·         Savjetodavne službe (http://www.savjetodavna.hr) i

·         Hrvatske poljoprivredne agencije (http://www.hpa.hr/).

Prethodni članakKako orezivati sortu chardonnay?
Sljedeći članakYamato kao osnova u fungicidnoj zaštiti žitarica
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.