Europska komisija odobrila je 41 novi program za promidžbu poljoprivrednih proizvoda u EU-u i na tržištima trećih zemalja. Vrijednost programa je 130 milijuna eura tijekom tri godine, od čega polovica dolazi iz proračuna EU-a. Time je obuhvaćeno dodatnih 30 milijuna eura stavljenih na raspolaganje nakon ruske zabrane uvoza prehrambenih proizvoda iz EU-a uvedene prošlog kolovoza. Povjerenik za poljoprivredu i ruralni razvoj Phil Hogan komentirao je nove programe: „Promidžba poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz EU-a na svjetskim tržištima snažan je i proaktivan odgovor na rusku zabranu. Povećana sredstva za promidžbene akcije omogućit će nastavak uspješne priče o izvozu EU-ovih visokokvalitetnih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda na svjetsko tržište.“ Odabrani programi, koji potječu iz osamnaest različitih država članica, obuhvaćaju brojne kategorije proizvoda, primjerice svježe voće i povrće, mliječne proizvode, proizvode s oznakom kvalitete, organske proizvode, maslinovo ulje, meso te kombinacije raznih kategorija proizvoda. Sedamnaest programa usmjereno je na unutarnje tržište EU-a, a njih 24 na treće zemlje. Objavljeno je i priopćenje za medije. Cijeli popis donesenih programa i proračuna dostupan je ovdje.

Prethodni članakSmije li se graditi asfaltna baza u naseljenom mjestu?
Sljedeći članakVeća sloboda za države članice pri odlučivanju o uporabi genetski modificiranih organizama u hrani i hrani za životinje
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.