Živim u naseljenom mjestu u čijoj blizini, tj. 300 metara od naselja u planu je izgradnja asfaltne baze kapaciteta 80 tona na sat. Zanima me smije li se takva građevina graditi na udaljenosti svega 300 metara od naselja.
Svaka građevina ovisno o svojoj namjeni treba ispunjavati bitne zahtjeve za građevinu i druge uvjete propisane Zakonom o prostornom uređenju, Zakonom o gradnji, tehničkim propisima, lokacijskim uvjetima te drugim uvjetima određenim posebnim propisima koji su od utjecaja na bitne zahtjeve za građevinu. Gradnja se može provesti samo u skladu s prostornim planom. Svaki zahvat u prostoru provodi se u skladu s dokumentima prostornog uređenja, posebnim propisima i lokacijskom odnosno građevinskom dozvolom. Da bi objekt koji ste opisali bio sagrađen, treba udovoljavati sve uvjete zaštite okoliša, zaštite od buke, takav objekt ne smije ugrožavati okolno stanovništvo. Trebate otići u nadležnu službu koja izdaje građevinske dozvole i provjeriti je li na zemljištu koje ste opisali dopuštena gradnja takvih objekata i pod kojim uvjetima – ako se gradnja provodi protivno određenim uvjetima, možete podnijeti prijavu nadležnom inspektoru.

Prethodni članakProširivanje poljoprivredne djelatnosti
Sljedeći članakKomisija odobrila nove promidžbene programe za poljoprivredne proizvode
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.