U subotu, 19. listopada, Zelena mreža aktivističkih grupa organizira u Zagrebu na Agronomskom fakultetu treću po redu Konferenciju o održivosti prehrambenog sustava Naša dobra hrana.

Konferencija prdstavlja njihov način promicanja i podržavanja prehrambenog suvereniteta u Hrvatskoj kao demokratskog, poštenog i održivog koncepta koji će povećati i ojačati znanje o praktičnim pristupima agroekoloških modela i aktivnostima kao praktičnim rješenjima za poljoprivredu i prehrambeni sektor. Na konferenciji ćete imati prilike slušati međunarodne i domaće stručnjake kao što su Ian Tolhurst (Tolhurst Organic Collective, Velika Britanija), Darko Znaor, Tankred Gotsch, Bruno Motik i drugi. U fokusu će ove godine biti organski uzgoj hrane i proizvodnja komposta stockfree metodom, međuutjecaj klime i poljoprivrede, šumski vrtovi, tehnološki suverenitet i sl.

U sklopu konferencije će biti održan i međunarodni Okrugli stol  o novoj EU regulaciji za ekološku proizvodnju (2018/848) koja je objavljena kao službeni dokument Uredba EU) 2018/848 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja, 2018. godine. Uredba stupa na snagu 01. siječnja 2021. godine te do tada zemlje članice imaju vrijeme za prilagodbu. Okrugli stol ima za cilj upravo olakšati proces prilagodbe te okupiti najvažnije dionike za ovo područje.

 Važan dio Uredbe odnosi se na ekološko sjeme, mogućnostima certificiranja i registracije. Sudionici okruglog stola biti će relevantni domaći i međunarodni dionici i stručnjaci kao što su Goran Jukić ( predstojnik Zavoda za sjemenarstvo i rasadničarstvo iz Osijeka), Vesna Samobor sa Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima, Fulya Batur (Austrija – Arche Noah), Matteo Petitti (Rete Semi Rurali- Italija) i drugi koji će prenijeti njihova iskustva i situacije u svakoj od pojedinih zemalja te europsku perspektivu i regulativu politika za ekološko sjemenarstvo.

Prethodni članakAlge kao hrana za biljke
Sljedeći članakInkubiranje prepeličjih jaja
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.