Čak 93% konzumenata vina ističe kako više vole domaća vina, a samo 7% njih svoj je glas dalo vinima koja dolaze iz inozemstva

 

Vinska smo zemlja pa nas ne treba iznenađivati podatak da ukupno 89,9% građana barem ponekad pije vino. Četvrtina njih (25,8%) vino pije barem jednom tjedno, a samo u posebnim prilikama to čini 23,9% domaćih potrošača.

 

Da vino konzumiraju rijetko navodi 16,2% ispitanika, barem jednom mjesečno ovo piće si priušti njih 14,9%, a da ga konzumiraju svaki dan ističe nemalih 9,1% sudionika istraživanja.

 

Pritom je crno vino popularnije među konzumentima vina s 55,2% udjela, bijelo vino preferira njih 41,1%, a rose je najčešći izbor za 3,8% konzumenata.

 

“Malo je kategorija u kojima se potrošački etnocentrizam tako jasno očituje kao u vinu. Naime, čak 93% konzumenata vina ističe kako više vole domaća vina, a samo 7% njih svoj je glas dalo vinima koja dolaze iz inozemstva”, navodi Goran Pavlović, glavni urednik magazina Ja TRGOVAC.

 

Podijelimo li Hrvatsku na vinske regije, vidimo da Dalmacija ima malu prednost pred Slavonijom i Istrom. Naime, da najviše vole piti vino koje dolazi iz Dalmacije navodi trećina konzumenata (33,1%), dok su slavonska vina najdraža za njih 24,6%, a istarska za 23% konzumenata. Potom dolazi Hrvatsko zagorje s 14,6%, dok je na začelju Moslavina s 4,7% udjela.

 

I na kraju, postavili smo i pitanje gdje hrvatski građani najčešće kupuju vino. Najveći dio njih, ukupno 62,1%, izjavilo je da to čini u trgovini, a značajan je broj i onih (30,2%) koji vino kupuju kod vinara u rinfuzi. U vinoteci, pak, vino kupuje 7,7% konzumenata ovoga pića.

 

Istraživanje o konzumaciji vina proveli su Ja TRGOVAC magazin i agencija Hendal tijekom lipnja 2017. godine na nacionalno reprezentativnom uzorku od 400 građana Republike Hrvatske starijih od 15 godina.

 

Tijekom istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz metodu slučajnog odabira kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakRate kredita dolaze na ime preminule osobe
Sljedeći članakMože li se provesti ovrha nad imovinom OPG-a?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.